Pokušaj da se sastavi idealnih 11 od prvog Mundijala u Urugvaju 1930. pa sve do danas, verovatno je najteži zadatak koji jedan ljubitelj fudbala može sebi da zada. To je hod po ivici žileta. Čim napišete jedno ime, ogrešili ste se bar o još trojicu. Uvek će neko reći: “Kako nema Platinija?”, “Gde vam je Kristijano Ronaldo?”, ili “Zar je neko bolji od Lava Jašina na golu?”.
Ali, fudbal je igra emocije i argumenata, a ovo je tim koji je definisao istoriju najvažnije sporedne stvari na svetu. Ovih 11 veličanstvenih nisu samo igrači – oni su spomenici fudbala. Rođen sam davno, tako da “u nogama” imam 13 Mundijala. Nemačke i Argentine se i ne sećam, ali od Španije 1982. to je ritual koji mora da se prođe, od prve do poslednje sličice u “Paniniju”! Da sam stariji, verovatno bismo u ovih top 11 imali Bobija Čarltona, Žista Fontena i Ademira… ali ih nema. Izvinjavam sve svima, međutim, savremenici su ti koji nam kreiraju ukus, tako je i sa fudbalom.
Ovih 11 majstora su “obrnuli” fudbal
Pele (Foto: Carlo Bollo / Alamy / Profimedia)
Dok sastavljamo ovaj svetski “drim-tim”, srce svakog ljubitelja fudbala na ovim prostorima malo zaboli. Kako, bre, nema mesta za naše? Kako smo mogli da zaboravimo majstore koji su loptu milovali onako kako su to radili Brazilci? Istina je surova – u top 11 na nivou celog sveta, konkurencija je prosto neljudska. Ali, u svakoj poštenoj fudbalskoj čitanci moraju stajati fusnote o našim pionirima i umetnicima.
Moša i Tirke su bili pioniri svetskih prvenstava. Dok je fudbal još bio u povoju, Blagoje Marjanović i Aleksandar Tirnanić su u Urugvaju pokazali svetu šta je to “jugoslovenska škola”. Srušili su moćni Brazil, bili u idealnom timu prvenstva i naterali planetu da priča o momcima sa Balkana. Njih dvojica su bili “Mesi i Ronaldo” onog vremena, tandem koji je razumeo fudbal pre svih ostalih. Dragan Džajić je zvanično najbolje levo krilo Evrope svog vremena. Čovek koji je Peleu bio inspiracija i koji je na evropskim prvenstvima dominirao, ali mu je na Mundijalima uvek falilo malo sreće ili bolji timski uspeh da bi se “zakucao” u ovih top 11. Džajina “levica” je bila hirurški instrument.
Greh je što nema Džaje i Piksija, ali ovo je Olimp
Dragan Stojković Piksi foto EFE RAFAEL DIAZ PINEDA
Ako je iko na ovim prostorima imao taj “maradonovski” gen, to je bio Dragan Stojković Piksi. Italija 1990. godine bila je njegova pozornica. Ona dva gola Špancima, onaj “lažnjak” od kojeg se odbrani “Furije” i danas vrti u glavi… To su potezi koji pripadaju panteonu bogova. Piksi je bio jedan od poslednjih autentičnih “desetki” svetskog fudbala.
Fudbal je surov. Izostaviti Kristijana Ronalda, čoveka kojem će ovo da bude šesti Mundijal, deluje kao jeres. Ali pored Pelea, Maradone i Mesija, neko je morao da ostane na klupi. Mišel Platini je bio žrtva Zidanove magije, a Lav Jašin Bufonove dugovečnosti. Ovo je tim za koji bi se tražila karta više i mesto na klupi. Tim u kojem svako može da reši meč jednim potezom, ali u kojem svi igraju za istoriju. Možete se slagati ili ne, možete pominjati Milera, Puškaša ili Euzebija, ali ovih 11 imena su utkana u zlatne stranice FIFA istorije.
Bufon foto EPA KERIM OKTEN
Iako je Lav Jašin bio “crni pauk”, a Gordon Benks autor “odbrane veka”, Bufon je oličenje dugovečnosti i perfekcije. Njegov Mundijal 2006. godine bio je doktorska disertacija – primio je samo dva gola na celom turniru – autogol Zakardija protiv SAD i penal koji mu je u finalu dao Zidan. Komandovao je odbranom Italije do titule prvaka sveta, i to u godini kada je Apeninsko poluostrvo drmao “Kalčopoli”. Branio je na pet SP i Điđi je stub na kojem počiva svaka istorijska postava.
Maldini foto TUDIO FOTOGRAFICO BUZZI SRL-imago sportfotodienst-Profimedia
Igrač koji je definisao poziciju levog beka, a potom i štopera. Njegova elegancija u defanzivi bila je umetnost. Iako nikada nije podigao boginju, mada je bio blizu 1994, Maldini je odigrao najviše minuta u istoriji Mundijala (2.217 minuta) pre nego što su ga stigli novi rekorderi. Pripada fudbalskoj aristokratiji i na četiri SP sakupio je 23 meča.
Kafu foto ANTONIO SCORZA-AFP-Profimedia
Čovek-mašina. Jedini fudbaler u istoriji koji je igrao u tri uzastopna finala Svetskog prvenstva (1994, 1998. i 2002.). Njegova energija na desnom boku bila je neiscrpna, preteča modernog beka koji drži celu aut-liniju. Rekorder je Brazila po broju mečeva na SP, ukupno 20, a osvojio je dve titule – 1994. i 2002. kada je bio kapiten. Na Mundijalima sa “kariokama” ima 15 pobeda!
Franc Bekenbauer (Nemačka)
Bekenbauer foto EPA Staff
“Kajzer”. Čovek koji je izmislio poziciju libera. On nije samo branio, on je kreirao napade iz zadnje linije. Kapiten koji je podigao pehar 1974. i jedini koji je osvojio Mundijal i kao igrač i kao selektor sa takvim autoritetom. Na SP 1966. postigao je četiri gola, ukupno pet na 18 mečeva za Nemačku na tri Svetska prvenstva. Bez njega, ovaj tim “Sportala” nema kičmu.
Barezi foto Votava-brandstaetter images-Profimedia
Ako je Bekenbauer bio mozak, Barezi je bio srce i instinkt. Njegovo čitanje igre bilo je ispred vremena. Sećate li se finala 1994? Izašao je na teren nakon operacije kolena i “stavio u džep” Romarija i Bebeta. Pojavio se 1982. u Španiju, ali nije ulazio u igru, za razliku od 1990. i 1994. kada je sakupio deset nastupa. On je definicija lidera.
Garinca foto Topham Picturepoint-Topfoto-Profimedia
“Anđeo sa krivim nogama”. Mnogi će reći – gde je Johan Krojf? Ali Garinča je 1962. u Čileu uradio nešto što Krojf nije – uzeo je titulu praktično sam. Kada se Pele povredio, Garinča je postao najbolji strelac, najbolji igrač i najveća noćna mora svake odbrane. On je čista radost fudbala. Tri puta je igrao na SP, a ima i titulu iz 1958. Odigrao je ukupno 12 mečeva i upisao 11 pobeda, bez poraza! Dao je pet golova, uz dve asistencije.
Zinedin Zidan (Francuska)
Zidan foto EPA BENOIT DOPPAGNE
Mnogi će pitati – zašto “Zizu”, a ne Platini? Odgovor je finale 1998. i dominacija 2006. Zidan je bio baletan u kopačkama. Njegova dva gola glavom Brazilu i način na koji je sam pobedio Špance i Brazilce u Nemačkoj, čine ga nedodirljivim. On je simbol fudbalske elegancije. Na tri turnira odigrao je 12 mečeva i postigao pet golova.
Dijego Armando Maradona (Argentina)
Meksiko 1986. To nije bio tim Argentine, to je bio Dijego protiv ostatka sveta. “Božja ruka” i “Gol veka” protiv Engleza u pet minuta – to je čitava istorija fudbala sažeta u jedan čovek. On nije igrao fudbal, on je pisao sudbinu. Njegova statistika je neverovatna – na četiri SP, odnosno u 21 meču, imao je po osam golova i asistencija. Posebno je dominirao 1986. u Meksiku kada je učestvovao u 70% golova “gaučosa”, imao je 53 uspešna driblinga i saigačima je stvorio 27 prilika za gol.
Maradona foto EPA EFE
Pele foto imago sportfotodienst-imago sportfotodienst-Profimedia
Jedini čovek sa tri titule prvaka sveta. Sa 17 godina je plakao na ramenu saigrača nakon što je srušio Švedsku, a 1970. je predvodio najbolji tim svih vremena. Pele je fudbal. On je “O Rei” i bez njega nijedna lista nema smisla. Samo jednom nije bio prvak sveta, 1966. u Engleskoj, a na 14 mečeva imao je 12 golova i 10 asistencija. Najmlađi je igrač u istoriji Mundijalu sa het-trikom.
Mesi2 foto Tanjug AP Gustavo Garello
Kruna u Kataru 2022. stavila je tačku na svaku debatu. Mesi je u 35. godini vukao Argentinu do krova sveta, obarajući sve moguće rekorde. Ako je Maradona bio vatra, Mesi je svetlost. On je suma sumarum svega što nam je fudbal doneo od Montevidea do Svetskog prvenstva koje će biti odigrano u SAD, Kanadi i Meksiku. Na pet turnira odigrao je rekordnih 26 mečeva, postigao je 13 golova i upisao osam asistencija.
Ronaldo foto EPA Frank May
Pravi, jedini i neponovljivi “Il Fenomeno”. Kristijano Ronaldo ima brojke, ali Zuba ima dušu Mundijala. Čovek koji je 1998. tragično pao u finalu, da bi se 2002. vratio iz mrtvih i sa osam golova pokorio planetu. Njegov dribling i snaga su nešto što se više ne viđa. Na tri SP odigrao je 19 mečeva i postigao 15 golova. Bio je deo brazilskog tima i na SP 1994. u SAD, međutim, nije dobio priliku da igra.
Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026. počinje 11. juna i traje do 19. jula. Biće odigrane ukupno 104 utakmice, koje će se igrati u Meksiku, Kanadi i SAD. Sve mečeve moći ćete uživo da pratite na Sportal.rs u posebnoj kategoriji posvećenoj Mundijalu.
Najveća igra na svetu: Sportal almanah posvećen Svetskom prvenstvu u fudbalu
Ako ste ljubitelj štampane reči, Sportal je za vas pripremio ekskluzivni, kolekcionarski primerak magazina na čak 260 strana posvećenog ovom Svetskom prvenstvu. Košta svega 349 dinara, a sve informacije o samom almanahu i kupovini pronađite OVDE.








