Zimsko računanje vremena počinje 25. oktobra u 3 sata pomeranjem kazaljki jedan sat unazad
Naučna zajednica ističe da je trajno standardno (zimsko) vreme zdravije za ljude jer je bolje usklađeno sa prirodnim sunčevim ciklusom i biološkim ritmovima
Zbog pomeranja sata predstojećeg vikenda, oglasila se i Direkcija za mere i dragocene metale. Ona podseža da zimsko računanje vremena ove godine počinje u noći između subote i nedelje, 24. i 25. oktobra, u 3 sata ujutru pomeranjem kazaljki na časovnicima za jedan sat unazad.
U Direkciji podsećaju da na osnovu Zakona o računanju vremena (“Službeni list SCG”, br. 20/06), letnje računanje vremena u ovoj godini se završava u nedelju, 25. oktobra u 3 sata ujutru.
Srbija prati standardno Centralno evropsko vreme (CET, UTC+1), dok se tokom letnjeg perioda koristi Centralno evropsko letnje vreme (CEST, UTC+2).
Ova praksa je usklađena sa većinom evropskih zemalja.
Ukidanje pomeranja sata večita polemika
Poslednjih godina mnogo se govori o ukidanju sezonskog pomeranja sata, ali za sada ova praksa ostaje na snazi, a upravo ukidanje sezonskog pomeranja sata, i izbor između trajnog standardnog i trajnog letnjeg vremena jeste tema evropskog kongresa o spavanju Sleep Europe 2026 koji se 20. oktobra do 23. oktobra održava u Mastriktu, a na kojem kao delegat učestvuje i naš profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dragan Hrnčić, specijalista interne medicine i naučni savetnik u oblasti neuoronauka – neurofiziologije, koji za “Blic” otkriva svoj stav – da bi praksu pomeranja sata dva puta godišnje trebalo napustiti.
Profesor Hrnčić, inače stručnjak za san i medicinu spavanja, ističe da je racionalnije da organizujemo društvene aktivnosti u skladu sa ljudskom biologijom, umesto da dva puta godišnje od našeg organizma zahtevamo da se prilagođava administrativnoj odluci.
Napominje i da ukidanje pomeranja sata i izbor trajnog vremena nisu ista odluka, kao i da bi za Srbiju sa stanovišta medicine spavanja, prednost dao trajnom standardnom, odnosno zimskom računanju vremena.
Dodaje i da ne treba preuzeti rešenje neke druge države bez razmatranja naših lokalnih okolnosti.
Uvođenje trećeg vremena kao opcija
Uporedo sa sve glasnijim stavom da treba ukinuti pomeranje sata, i polemikom koji vremenski režim odabrati, pominje se i “treće vreme”, odnosno ideja da zadržimo stalno zimsko računanje vremena, ali da radno vreme i školsku nastavu pomerimo sat vremena unapred.
Dragan Hrnčić rekao je za “Blic” da je ideja o trećem vremenu zanimljiva, ali da ga ne bi trebalo posmatrati kao jednostavno univerzalno rešenje, jer ovakav model u teoriji nudi više slobodnog dana tokom svetlijeg dela dana, ali da “treće vreme” istovremeno ima i skrivenu fiziološku zamku.
– Mislim da je to zanimljiv predlog jer otvara mogućnost da razdvojimo dve stvari koje često pogrešno poistovećujemo: vreme koje pokazuje sat i vreme u kojem organizujemo društvene aktivnosti. Naš biološki sat ne poznaje pojmove zimskog i letnjeg računanja vremena. On reaguje na svetlost i tamu, a mi kao društvo određujemo kada počinjemo da radimo, kada deca idu u školu i kada završavamo dnevne obaveze.
– U teoriji, pomeranje početka radnog vremena ili nastave moglo bi da omogući ljudima da završe obaveze ranije i tako dobiju više slobodnog vremena tokom svetlijeg dela dana. To bi nekima odgovaralo, posebno ako bi se radno vreme prilagodilo prirodnom ritmu, porodičnim potrebama i sezonskim uslovima – kaže za “Blic” profesor Dragan Hrnčić.
Kako pomeranje sata utiče na ljude?
Dok se u javnosti godinama debatuje o ukidanju sezonskog pomeranja sata, ključno pitanje ostaje: ukoliko ukinemo pomeranje, koje vreme treba trajno zadržati – zimsko ili letnje?
Obimna naučna analiza timova sa Univerziteta Britanske Kolumbije i Univerziteta Simon Fraser, objavljena u prestižnom časopisu “Canadian Medical Association Journal”, daje jasan odgovor: trajno zimsko (standardno) vreme je daleko bolji i prirodniji izbor za ljudsko zdravlje.
Foto: Stock-Asso, Marvin Tolentino / Alamy / Profimedia / Ringier
+2
Galerija
Trajno zimsko (standardno) vreme je daleko bolji i prirodniji izbor za ljudsko zdravlje.
Naučnici, predvođeni psihijatrom dr Rejmondom Lamom i stručnjakom za biološke ritmove dr Ralfom Mistlbergerom, detaljno su analizirali uticaj oba modela na san, raspoloženje, cirkadijalni ritam, obrazovanje i opšte zdravlje stanovništva.
Kako navode, standardno (zimsko) računanje vremena pruža bolju usklađenost sa prirodnim sunčevim ciklusom i osigurava neophodnu jutarnju svetlost, koja je telu potrebna za razbuđivanje i zdrav hormonalni balans.
Stoga je poruka naučne zajednice nedvosmislena: ukoliko vlade širom sveta odluče da ukinu sezonsko pomeranje kazaljki, vraćanje i trajno ostajanje na zimskom vremenu je jedina opcija koja štiti zdravlje, san i psihofizičku dobrobit ljudi.
Više o tome ko će najteže podneti prelazak na zimsko računanje vremena i kako se pripremiti za ovu promenu, pročitajte u posebnoj vesti.
BONUS VIDEO:
Pomeranje sata (Foto: i-am-helen / shutterstock)
. (Foto: Stock-Asso, Marvin Tolentino / Alamy / Profimedia / Ringier)








