- Blic
Istraga danske televizije pokazuje da Rusija širi svoje vojno prisustvo blizu Finske, Norveške i baltičkih zemalja, a satelitski snimci prikazuju nove vojne instalacije
Evropske zemlje povećavaju odbrambene troškove, ali neslaganje oko resursa i zabrinutost da SAD možda neće automatski intervenisati dovode do neizvesnosti
Rusija će biti spremna da napadne zemlju članicu NATO saveza do 2029. godine, rekao je general-pukovnik Kristijan Frojding, načelnik nemačke vojske. Njegovi komentari su poslednji u nizu sve češćih upozorenja zapadnih lidera i odbrambenih zvaničnika o pretnji koja dolazi iz Rusije i trenutnom nedostatku spremnosti Evrope.
– Moramo da budemo spremni za borbu. Nije reč o nemačkom vremenskom okviru. To su obaveštajni podaci NATO-a. Svih 32 članice NATO-a su saglasne da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na jednu zemlju članicu 2029. godine – rekao je Frojding.
Prema njegovim rečima, Rusija bi mogla da izvrši napad i ranije, uprkos tome što rat u Ukrajini ulazi u petu godinu, a Kijev tvrdi da je Moskva izgubila 1,3 miliona ljudi i ogromne količine vojne opreme, piše “Politiko”.
“Brzina je sada od suštinskog značaja”
Generalove reči naglašavaju zabrinutost da bi Moskva mogla da testira savez dok se Evropa još utrkuje sa naoružavanjem.
Ta hitna potreba takođe oblikuje nemačku debatu o nabavci oružja i kapacitetima odbrambene industrije. Frojding je rekao da je Berlin već učinio “mnogo” da ubrza nabavku i da je industrija povećala svoje proizvodne kapacitete. Ipak, upozorio je da Nemačka ne može da se oslanja samo na dugoročne programe naoružanja čiji razvoj i primena mogu trajati godinama.
– Brzina je sada od suštinskog značaja – rekao je Frojding.
Rusija širi svoje vojno prisustvo
Procena Frojdinga je usko povezana sa istragom danske javne televizije DR i nekoliko njenih kolega od 10. juna, koja je otkrila da Rusija širi svoje vojno prisustvo u blizini granice sa Finskom, Norveškom i baltičkim državama, prema neimenovanim šefovima nordijskih obaveštajnih službi i visokim vojnim oficirima. Zvaničnici su ponovili slična upozorenja, tvrdeći da je pretnja ruskog napada najveća u narednih godinu do tri, budući da je Evropa još u procesu jačanja sopstvenih kapaciteta, uprkos ruskim problemima na ratištu u Ukrajini.
Britanski “Telegraf” je 11. juna objavio geolocirane satelitske snimke prijavljenih ruskih vojnih instalacija u blizini granice NATO-a.
Foto: Russian Defense Ministry Press Service photo via AP, File / Tanjug/AP
+4
Galerija
Problemi Evrope
Iako su evropske zemlje značajno povećale odbrambene izdatke kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu velikih razmera, a Evropska komisija predlaže petostruko povećanje odbrambenih izdataka u narednom sedmogodišnjem budžetu, zvaničnici se ipak nisu složili oko količine resursa potrebnih za odbranu evropskih zemalja od moguće ruske ofanzive.
Britanski ministar odbrane Džon Hili podneo je ostavku, optužujući vladu premijera Kira Starmera da nije obezbedio potrebne resurse za jačanje britanske odbrane.
Pitanja o kolektivnom odgovoru NATO-a na potencijalni ruski napad takođe su pokrenuta od početka drugog mandata američkog predsednika Donalda Trampa, a evropski zvaničnici su zabrinuti da Sjedinjene Države možda neće intervenisati ako neka članica saveza aktivira Član 5. Trampova administracija trenutno razmatra predlog o povlačenju američkih trupa iz zemalja članica NATO-a koje nisu pomogle američko-izraelskim ratnim naporima, izvestio je “Volstrit džornal” (WSJ) u aprilu.
Foto: Alberto Pezzali / Tanjug/AP
+4
Galerija
Napad iz Belorusije?
Sredinom maja, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla iskoristiti belorusku teritoriju za napad na susedne članice NATO-a.
Suvalski prolaz, zajednička granica Poljske i Litvanije koja prolazi kroz 70 kilometara širok koridor između Belorusije i ruske enklave Kalinjingrad, dugo se smatra ključnom slabošću u odbrani istočnog krila NATO-a, piše “Kijev indipendent”, prenosi “Večernji list”.
Tramp povlači trećinu borbenih aviona iz Evrope
Sjedinjene Američke Države (SAD) planiraju da povuku trećinu svojih borbenih aviona koje stavljaju na raspolaganje NATO-u u Evropi. Ovaj plan o američkom distanciranju od Alijanse, koji su potvrdili zvaničnici i zvanični dokumenti, pruža do sada najjasniji uvid u nameru administracije Donalda Trampa da radikalno smanji svoje obaveze prema Severnoatlantskom savezu, piše “Juronjuz”.
Foto: Alex Brandon / Tanjug/AP
+4
Galerija
Prema rečima dvojice visokih evropskih zvaničnika, SAD planiraju značajno smanjenje broja aviona i ratnih brodova namenjenih operacijama NATO-a u Evropi. Ovim potezom Amerika ubrzava proces povlačenja zaštite koju evropskim saveznicima pruža već punih osam decenija.
Ova odluka će ozbiljno ograničiti sposobnost NATO-a da izvodi napade dugog dometa i sprovodi nadzor terena. Detalji su saveznicima dostavljeni početkom juna u formi pisanog dokumenta, u koji je uvid imao i “Njujork tajms”.
Planirane redukcije obuhvataju:
- smanjenje broja borbenih aviona F-16 i F-15E sa oko 150 na svega 100 letelica
- smanjenje broja aviona za pomorsko izviđanje sa 26 na 15
- povlačenje svih osam aviona-tankera za dopunu goriva u vazduhu koji su bili stacionirani u Evropi
- prekomandu jedne podmornice opremljene projektilima i jednog nosača aviona, zajedno sa pratećim ratnim brodovima i desetinama aviona koji učestvuju u misijama nosača
- povlačenje jedne od dve grupe bombardera koje su ranije bile zadužene isključivo za odbranu evropskog kontinenta
(Politico.eu, Večernji list, Juronjuz)
Ruski jurišni timovi prolaze obuku u Luganskoj Narodnoj Republici (Foto: Alexander Reka / Zuma Press / Profimedia)
Ruska vojska puca na ukrajinske položaje u pograničnom regionu Kursk 2. aprila 2025. (Foto: Russian Defense Ministry Press Service photo via AP, File / Tanjug/AP)
Volodimir Zelenski (Foto: Alberto Pezzali / Tanjug/AP)
Donald Tramp (Foto: Alex Brandon / Tanjug/AP)
