13.7 C
Belgrade
Sunday, October 11, 2026

U ovom selu žive najdugovečnije žene: Doživeti stotu za njih je 3 puta dostižnije nego za ostatak sveta – evo šta naučnici kažu o tome

-

Nova studija otkriva da svaka sedma žena u Bolotani doživi 100 godina, što je mnogo više od italijanskog i svetskog proseka

Muškarci iz Bolotane takođe žive duže od proseka, ali s manje izraženim rezultatima od žena

Duboko u kamenitom, strmom kršu italijanskog ostrva Sardinije, jedno malo planinsko selo čuva zagonetku dugovečnosti žena koja je upravo privukla pažnju međunarodnih naučnika.

Istraživači veruju da su u mestu Bolotana u srcu Sardinije, svega 110 kilometara zapadno od prve zvanične “plave zone”, pronašli populaciju sa verovatno najdužim životnim vekom među ženama na planeti.

Inače, izraz “plave zone” označava specifična mesta na svetu u kojima ljudi žive drastično duže od proseka i doživljavaju duboku starost – a sama Sardinija je jedna od najpoznatijih “plavih zona”.

Nova studija, objavljena početkom oktobra u naučnom časopisu “Frontiers in Aging“, donosi demografske podatke koji sada i ovo malo selo – Bolotanu, kandiduju za novu prestonicu dugovečnosti.

Statistika koja je iznenadila naučnike: Svaka sedma žena proslavi 100. rođendan

Analizirajući demografske podatke za period od 2021. do 2025. godine, naučni tim je utvrdio da žena u Bolotani koja napuni 70 godina u proseku doživi skoro 91 godinu (odnosno predviđa joj se još 20,85 godina života – takozvani očekivani životni vek). To je uočljivo više u odnosu na provinciju Nuoro gde dožive 88,6 godina, celokupnu Sardiniju (88,4) i italijanski nacionalni prosek od 88 godina.

Foto: Shutterstock Luis Echeverri Urrea, Shutterstock Robert Harding Video / Ringier

+5

Galerija

Sardinija je inače jedna od svetskih “plavih zona” gde ljudi značajno češće proslavljaju 100. rođendan

Međutim, podatak koji je najviše iznenadio istraživače jeste verovatnoća da će sedamdesetogodišnja meštanka Bolotane doživeti stotu godinu života – ona iznosi čak 13,83 odsto. Te šanse su drastično manje u ostatku provincije Nuoro (4,33 odsto), na nivou celog ostrva (4,43 odsto), dok prosek za celu Italiju iznosi tek 3,54 procenata.

Odmah iza Hong Konga: Žene iz italijanske enklave ruše svetske rekorde

U međunarodnim okvirima, žene iz ove planinske enklave imaju više nego tri puta veću šansu da dožive 100 godina u odnosu na svoje vršnjakinje u Sjedinjenim Američkim Državama. Po ukupnim izgledima za duboku starost, žene iz Bolotane trenutno zauzimaju sam svetski vrh, odmah iza Hong Konga.

– Mislimo da je ovo najdugovečnija ženska populacija na svetu, ili blizu toga – navodi epidemiolog i koautor nove studije dr S. Džej Olšanski sa Univerziteta Ilinois u Čikagu.

– Ako možemo da identifikujemo karakteristike koje stoje iza ove dugovečnosti i pomognemo ljudima da ih usvoje, ostatak sveta može imati koristi od razumevanja vrednosti koje ove zajednice praktikuju – dodaje dr Olšanski.

Šta je sa muškarcima? Fenomen ženske dugovečnosti

Nasuprot ženama, muškarci u Bolotani ne pokazuju tako ekstreman obrazac dugovečnosti, iako i dalje spadaju u dugovečnu grupu.

Foto: Oleg Kopyov / shutterstock

+5

Galerija

Muškarci iz Bolotane takođe žive duže od proseka, ali s manje izraženim rezultatima od žena

Kada napuni 70 godina, muškarac u ovom selu u proseku poživi još 16 godina (doživi ukupno 86), što je tek neznatno iznad italijanskog nacionalnog proseka (85,5 godina). Ipak, njihova verovatnoća da prežive od 70. do 100. godine iznosi 4,92 odsto, što je i dalje tri puta više od nacionalnog proseka Italije (1,41 procenat).

Istraživači naglašavaju i važno metodološko upozorenje: zbog male populacije Bolotane, koja broji svega 2.266 stanovnika, rezultati su veoma osetljivi na posmatrani vremenski okvir. Kada je analiziran raniji period od 2015. do 2019. godine, procena preživljavanja do 100 godina za žene iznosila je 1,46 odsto, ali je očekivani životni vek 70-godišnjakinja i tada ostao stabilno viši od nacionalnog proseka (živele su u proseku još 18,3 godine).

Potvrda starosti putem istorijskih zapisa

Pažnju naučnika na Bolotanu prvobitno je privukao neobično veliki broj stogodišnjaka u tako maloj zajednici, čije su fotografije krasile i lokalne internet stranice. Ipak, ključna prednost ovog mesta za naučni rad leži u izuzetnoj pouzdanosti arhivskih podataka.

Foto: Ringier

+5

Galerija

Nalazi ove studije definitivno nominuju Bolotanu za razmatranje kao “kandidata za plavu zonu dugovečnosti”

– Ono što Bolotanu čini izuzetnom jeste to što ima neverovatan istorijski zapis koji nam omogućava da definitivno procenimo starost pri rođenju i smrti – objašnjava dr Olšanski, te nastavlja:

– Matične knjige i krštenice datiraju vekovima unazad i omogućile su nam da nezavisno proverimo godine. Svaku osobu koja je prešla 100 godina možemo da potvrdimo bez imalo sumnje.

Tajna dugovečnosti: Zašto ljudi dožive 100 godina i kako starenje da se uspori

U čemu je tajna Bolotane: Priroda, kretanje i bliska zajednica

Precizni razlozi zbog kojih žene u Bolotani žive toliko dugo nisu bili predmet ove demografske analize, ali naučnici ukazuju na kompleksnu kombinaciju bioloških, društvenih i životnih faktora koje treba dalje istražiti.

– Nekoliko mehanizama bi verovatno moglo doprineti izraženoj prednosti u preživljavanju žena – navode autori studije, “uključujući genetsku pozadinu, obrasce ishrane, fizičku aktivnost, porodičnu podršku, društvenu koheziju, kontinuitet prebivališta i pristup nezi”, prenosi “Science alert“.

Geografija i struktura samog mesta takođe igraju važnu ulogu. Grad se nalazi na strmom, brdovitom terenu, gde je socijalna izolacija retka, a hrana se uglavnom uzgaja lokalno.

– Imate ovu blisku zajednicu u kojoj ljudi brinu jedni o drugima. Ljudi se ovde uglavnom kreću pešice, a ne vožnjom automobila – kaže dr Olšanski.

Nalazi ove studije definitivno nominuju Bolotanu za razmatranje kao “kandidata za plavu zonu dugovečnosti”.

– Sada znamo da se nešto izvanredno dešava u Bolotani. Sledeći korak je razumeti zašto i da li lekcije mogu pomoći ljudima drugde da žive duže i zdravije – zaključuje koautor studije i čuveni istraživač dugovečnosti Den Bjutner, osnivač koncepta Blue Zones.

Genetika ili način života – šta je važnije za dugovečnost

Foto: Snežana Krstić / RAS Srbija

+5

Galerija

Tajna stogodišnjaka iz “plavih zona” nije samo u hrani. Oni jedu zajedno, smeju se zajedno i ostaju društveno angažovani do duboke starosti

Ovo pitanje decenijama okupira pažnju naučnika, a sudeći prema poslednjim istraživanjima, genetika diktira dužinu života više nego što se ranije mislilo.

Naime, tokom protekle dve-tri decenije, studije su procenile da genetika ima relativno skroman uticaj na životni vek – svega 15 do 33 odsto. Ali, istraživanje objavljeno početkom godine u časopisu “Science“, pokazuje da geni čine čak 50 do 55 odsto očekivanog životnog veka – što je skoro duplo više od ranijih procena.

Čak i ako genetika čini polovinu životnog veka, način života je i dalje važan i postaje sve važniji s godinama. Naučni konsenzus je jasan: nijedna pojedinačna navika ne određuje dugovečnost sama po sebi – tajna dugog života je u ravnoteži četiri ključna faktora:

I na kraju, ali ne manje važno, aktivan društveni život je takođe faktor dugovečnosti. Tajna stogodišnjaka iz “plavih zona”, poput Sardinije, nije samo u hrani. Oni jedu zajedno, smeju se zajedno i ostaju društveno angažovani do duboke starosti.

Imaju 80 i više godina a um kao sa 50: Kako stariji prkose normalnim putanjama starenja

BONUS VIDEO:

Najdugovečnije žene u selu na Sardiniji (Foto: Tupungato, Lysenko Andrii, Shutterstock / Ringier)

Sardinija je inače jedna od svetskih “plavih zona” gde ljudi značajno češće proslavljaju 100. rođendan (Foto: Shutterstock Luis Echeverri Urrea, Shutterstock Robert Harding Video / Ringier)

Muškarci iz Bolotane takođe žive duže od proseka, ali s manje izraženim rezultatima od žena (Foto: Oleg Kopyov / shutterstock)

Nalazi ove studije definitivno nominuju Bolotanu za razmatranje kao “kandidata za plavu zonu dugovečnosti” (Foto: Ringier)

Tajna stogodišnjaka iz “plavih zona” nije samo u hrani. Oni jedu zajedno, smeju se zajedno i ostaju društveno angažovani do duboke starosti (Foto: Snežana Krstić / RAS Srbija)

Najnovije