- Blic
Viček ističe da izveštaji o napretku kandidata za EU treba da budu uravnoteženi i prikazuju i pozitivne aspekte
Podseća da je Srbija usvojila 23 zakona u skladu sa zahtevima EU i da su u proceduri dodatni zakoni prema preporukama ODIHR
Poslanica Evropskog parlamenta (EP) iz mađarske stranke Fides Anamarija Viček ocenila je danas da je izveštaj Evropskog parlamenta o Srbiji neujednačen jer, kako je navela, naglašava nedostatke i probleme, dok reforme i ostvareni napredak Srbije nisu dovoljno istaknuti ili su predstavljeni uz rezerve.
Viček je, povodom rasprave u Evropskom parlamentu o izveštaju izvestioca Evropskog parlamenta Tonina Picule o Srbiji, izjavila da bi izveštaji o napretku država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji trebalo da se zasnivaju na objektivnom prikazu i pozitivnih i negativnih aspekata.
Ona je u izjavi za medije ocenila da raspravu o izveštaju treba posmatrati u širem političkom kontekstu, navodeći da je Evropska unija poslednjih dana pokazala otvoreniji pristup politici proširenja.
“Nigde se ne spominje napredak Srbije”
Podsetila je da je, prema njenim rečima, Evropska komisija potvrdila da bi Srbija već tokom jula mogla da otvori Klaster 3 u pristupnim pregovorima sa EU, što je ocenila kao pozitivan politički signal.
Odgovarajući na pitanje novinara o kritikama iz izveštaja koje se odnose na vladavinu prava, slobodu medija i pravosuđe, Viček je rekla da je ukazivanje na nedostatke važno, ali da istovremeno treba predstaviti i reforme koje je Srbija sprovela.
“Znači to su prilično neke oštre reči, a kada se radi o napretku ili o nekim reformama koje je Srbija uradila, one se ili ne spominju ili ako se već spominju, uvek je ‘neko ali’. Znači svaka pozitiva se nekako ublažava ili racionalizuje sa nekim negativnim stavom“, rekla je Viček.
Navela je da je Srbija u prethodnim mesecima usvojila 23 zakona koje je Evropska unija tražila u okviru reformskog procesa, kao i da su ove sedmice u skupštinskoj proceduri zakoni pripremljeni u skladu sa preporukama Kancelarije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Dodala je da je Vlada Srbije krajem maja usvojila akcioni plan za unapređenje položaja nacionalnih manjina i ocenila da je Evropska komisija prepoznala sprovedene reforme kada je najavila mogućnost otvaranja Klastera 3 tokom jula.
O REM-u
Govoreći o izboru članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), Viček je rekla da je stav Saveza vojvođanskih Mađara (SNV) bio da se dosledno primeni Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, prema kojem nacionalni saveti zajednički predlažu kandidata za člana Saveta REM-a iz reda nacionalnih manjina.
Ona je navela da su poslanici Saveza vojvođanskih Mađara reagovali kada je predložen kandidat koji nije bio predlog Koordinacije nacionalnih saveta nacionalnih manjina.
Prema njenim rečima, nakon toga su pojedini kandidati koje su predložile “opozicione organizacije civilnog društva” povukli kandidature, što je, kako je navela, dodatno usporilo izbor članova Saveta REM-a.
Viček je dodala da će izbor predstavnika nacionalnih saveta u Savet REM-a biti odložen zbog predstojećih izbora za nacionalne savete nacionalnih manjina, nakon kojih će biti predloženi novi kandidati u skladu sa zakonom.
Usvajanje izveštaja, odnosno rezolucije o Srbiji planirano je za sredu, 8. jula.
(Tanjug)
Anamarija Viček (Foto: RTV / screenshot)
