- Blic
Proizvodnja špargle je zahtevna i zahteva mnogo ručnog rada, a uzgajivači se suočavaju sa izazovima poput vremenskih nepogoda
Povećanje površina pod šparglom rezultat je udruživanja proizvođača, koji sada obrađuju oko 60 hektara
Pre deset godina, gotovo niko u Slavoniji nije kupovao špargle. Bilo je to povrće koje se jelo ako biste otišli u posetu nekome na more ko je bio dovoljno ljubazan da vam pripremi špargle uz jaja, slaninu i čašu dobrog vina. Danas je situacija mnogo drugačija. Na vinkovačkoj pijaci kupci ih biraju i upoređuju po ceni, dok proizvođači iza svake grozdi vide sate rada na polju.
Kata Damjanović, proizvođač i prodavac špargle, od koje je Vinkovčani kupuju na pijaci, zna sve o tome. „Kada je konzumiraju, kada vide da je dobra za njihov krvni pritisak, za njihov šećer, čisti celo telo, i kada to vide, vraćaju se“, kaže Damjanović za HRT.
Iako u trgovinskim lancima ima uvoznih špargli, koje se prodaju za nešto manje od osam evra po kilogramu, kupci radije kupuju domaće. „Cena je prihvatljiva, nije ništa, samo je malo skuplje nego prošle godine“, kaže Vladimir iz Vinkovaca.
Foto: Siniša Pašalić / Ringier
+2
Galerija
Perspektivna i cenjena kultura
Uzgajivači špargle znaju koliko je to teško. Sve rade ručno i ne mogu da kontrolišu vreme. „Teško je, noge i leđa nam pate, relativno govoreći, i radimo mnogo sati“, kaže Marija Ignjač, beračica špargle.
„Ova godina je dobro počela, delovala je obećavajuće. Međutim, došle su jake kiše i hladno vreme. A sada je prilično hladno, jutra su na ivici mraza. Tako da špargle ne rađaju kako bi trebalo“, rekao je Mijo Damjanović, proizvođač špargle.
Uzgajivači su se udružili u zadrugu koja raste iz godine u godinu. Počeli su sa oko deset hektara, a sada proizvode na oko 60 hektara. „Od tih 60 hektara, imamo 50 u berbi, a deset hektara u novim zasadima“, kaže Branko Horvat, proizvođač špargle.
A dodatnu podršku pruža Agrotehnološki centar u Cerni, koji je otvoren prošle godine. Cilj je da se obezbedi brži i bezbedniji plasman špargle, kao i drugih povrtarskih kultura. „Špargla je odličan primer jer je perspektivna i cenjena kultura, ali i veoma osetljiva kultura jer zahteva brzu preradu, skladištenje i pakovanje, gde Agrotehnološki centar može da obezbedi dodatni prihod za domaće proizvode“, rekla je Ksenija Živković, prehrambeni tehnolog u Agrotehnološkom centru u Cerni.
(Dnevno.hr)
Kata počela da uzgaja biljku od koje zarađuje mnogo novca (Foto: Oliver Bunić / Ringier)
Proizvodnja špargle je zahtevna i zahteva mnogo ručnog rada (Foto: Siniša Pašalić / Ringier)








