SKORO polovina svetske nafte potiče iz zemalja koje su zahvaćene oružanim sukobima u 2026. godini, što predstavlja dodatni rizik za snabdevanje, prema proračunima Rojtersa koji se oslanjaju na zvanične podatke Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Foto: Marco Rota / Panthermedia / Profimedia
Zemlje pogođene ovim konfliktima proizvele su zajedno prošle godine oko 45 miliona barela nafte dnevno, što čini više od 43 odsto ukupne globalne ponude, navodi se u analizi.
Najveći poremećaj dolazi sa Bliskog istoka, gde je prema procenama analitičara sa tržišta trenutno uklonjeno između pet i sedam miliona barela nafte dnevno.
Istovremeno, ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije smanjuju proizvodnju goriva i dodatno zatežu tržište benzina i dizela.
Pre šest meseci, napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran započeli su ono što je preraslo u najveći zabeleženi poremećaj u snabdevanju sirovom naftom na globalnom nivou, a razrešenje situacije se još uvek ne nazire, piše Tanjug.
Istovremeno, rat između Rusije i Ukrajine primorao je proizvođače na smanjenje vađenje i prerade nafte, što se ove godine direktno odrazilo i na susedni Kazahstan.
Pritisak na globalno tržište dodatno su pojačali dugotrajni oružani sukobi u Libiji, kao i restriktivne mere Sjedinjenih Američkih Država na izvoz venecuelanske nafte uvedene početkom godine.
Pored toga, smanjuju se u kapaciteti za preradu nafte u benzin i dizel, što povećava rizik od viših cena energije i novog inflatornog pritiska, dodaje britanska agencija.
(BizPortal)
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
