17.4 C
Belgrade
Thursday, June 4, 2026

ŠTA MENjA NOVI ZAKON O ORGANSKOJ PROIZVODNjI: Lažna eko hrana koštaće papreno

-

NOVA pravila koja je nedavnim stupanjem na snagu doneo Zakon o organskoj proizvodnji, donose značajne promene za više od 7.000 gazdinstava u Srbiji, koja su uključena u ovu proizvodnju.

ШТА МЕЊА НОВИ ЗАКОН О ОРГАНСКОЈ ПРОИЗВОДЊИ: Лажна еко храна коштаће папрено

Foto: Depositphotos/Anna_Shepulova

Prvi put se uvedi Registar organskih proizvođača, pooštrava se kontrola, a predviđene su i kazne do čak tri miliona dinara za zloupoptrebe oznaka “organsko”, “eko” ili “bio”. Poljoprivrednici se obavezuju da svoje aktivnosti prijavljuju resornom ministarstvu. Istovrmeno, usklađivanje sa propisima Evropske unije trebalo bi da olakša izvoz domaće organske hrane na tržište Starog konitinenta.

Ovaj zakon uvodi važne izmene koje će uticati na sve učesnike u lancu organske proizvodnje.

– Do kraja godine čeka nas donošenje seta pravilnika – objašnjava nam Jelena Milić, rukovodilac Grupe za organsku proizvodnju pri Ministarstvu poljoprivrede. – Prema jednom od pravilnika, ovlašćivanje kontrolnih tela za obavljanje poslova kontrole i sertifikacije obavljaće se preko javnog konkursa najmanje jednom u četiri godine.

Kako objašnjava, proizvođači smeju da koriste samo organski reproduktivni materijal. Ako on nije dostupan, podnosiće zahtev kontrolnom telu da koriste onaj koji nije iz organske proizvodnje, ali on ne sme biti tretiran sredstvima zabranjenim za organsku proizvodnju. Na deklaraciji taj podatak mora da piše.

– Prerađivač više ne može da bude organizator proizvodnje, niti nosilac sertifikata za celu grupu, već proizvođači moraju sami da se organizuju tako da osnuju pravno lice (zadrugu, d. o. o.) i budu nosilac sertifikata – kaže Milićeva. – Za označavanje i oglašavanje proizvoda mogu se koristiti izrazi “ekološki”, “organski”, “biološki”, odnosno njihove skraćenice kao što su “eko”, “org” ili “bio”, ali i drugi izrazi koji upućuju na organsku proizvodnju.

Najviše u izvoz

ORGANSKA proizvodnja u Srbiji najvećim delom je izvozno orijentisana. Najviše organskih proizvoda tradicionalno se izvozi na tržište država EU. Prema podacima Uprave carina, u 2025. vrednost izvoza organskih proizvoda je iznosila 49,2 miliona evra. Najveća vrednost ostvarena je izvozom u Nemačku, Austriju, Holandiju, Švajcarsku i Francusku.

Ako se ovi izrazi koriste za označavanje i oglašavanje proizvoda koji nisu proizvedeni u skladu sa propisima za organsku proizvodnju, novim zakonom se uvode i kaznene odredbe, a sve u cilju da se potrošači ne dovode u zabludu. Predviđene su novčane kazne od 5.000 do tri miliona dinara.

Zakon je predvideo i da je u organskoj proizvodnji zabranjeno upotrebljavati GMO, proizvode napravljene od GMO i proizvode proizvedene pomoću GMO u hrani ili hrani za životinje, odnosno kao hranu ili hranu za životinje, ali i kao pomoćna sredstva u preradi, sredstvima za zaštitu i ishranu bilja, oplemenjivače zemljišta, biljni reproduktivni materijal, mikroorganizme ili životinje.

Više od 7.000 poljoprivrednih gazdinstava sada se bavi organskom proizvodnjom, uključujući direktne proizvođače i kooperante. Organska proizvodnja zastupljena je na tek 30.000 hektara ili jedan odsto površina pod kojim je moguće organizovati, iako su potencijali višestruko veći. Najveći udeo u ovom sistemu ima voćarstvo, gde otpada više od trećine površina pod zdravom hranom. Slede žitarice sa 30,5 odsto, dok ostale biljne proizvodnje čine daleko manji udeo.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Novosti Google News

Najnovije