NOVA analiza Centra za novu američku bezbednost (CNAS) zaključila je da Sjedinjene Države treba da razmotre opcije za vojne udare na kinesku infrastrukturu veštačke inteligencije kako bi sprečile ovu istočnoazijsku zemlju da postigne primat u razvoju opšte veštačke inteligencije (AGI).
Foto: AI/Grok
Džejkob Stouks, bivši službenik za nacionalnu bezbednost u administraciji Obame i viši saradnik i zamenik direktora Indo-pacifičkog bezbednosnog programa CNAS-a, dao je ove komentare 3. septembra. On je tvrdio da bi agencije američke vlade, uključujući Ministarstvo odbrane i Nacionalnu bezbednosnu agenciju, trebalo da počnu da utvrđuju koje obaveštajne informacije bi bile potrebne da bi se utvrdilo da li se Kina približava odlučujućem prodoru u AGI i koje opcije Vašington može imati da odgovori.
Stouks je uporedio zadatak sa načinom na koji su kreatori politike tokom nuklearnog doba proučavali samu tehnologiju kako bi razumeli njene strateške i političke posledice. On ističe kako se konkurencija između Vašingtona i Pekinga oko napredne veštačke inteligencije sve više posmatra kroz istu prizmu nacionalne bezbednosti koja se tradicionalno primenjivala na nuklearno oružje i druge strateške tehnologije, i odražava diskurs iz 1940-ih, 1960-ih i 1990-ih u vezi sa mogućim napadima na sovjetsku, kinesku i severnokorejsku nuklearnu infrastrukturu kako bi se sprečilo njihovo razvijanje strateških sredstava odvraćanja. Procena uticajnog istraživačkog centra ilustruje sve ozbiljnije scenarije koje razmatraju američki strateški analitičari.
Preporuka da Sjedinjene Države treba da sprovedu vežbe scenarija koje ispituju kada i kako bi mogle da intervenišu kako bi sprečile Kinu da razvije veštačku inteligenciju pokrenula je ozbiljna pitanja u vezi sa sposobnošću američkih snaga da napadnu kineske ciljeve, jer je Kina postigla značajno vođstvo u oblastima kao što je borbena avijacija. Diplomatski pritisak, ograničenja pristupa naprednim poluprovodnicima i računarskoj infrastrukturi, obaveštajne operacije, sajber aktivnosti i napori da se spreči doprinos američke tehnologije razvoju veštačke inteligencije u Kini mogli bi postati komponente šire strategije.
Stouksovi komentari usledili su nakon objavljivanja Stouksovog izveštaja CNAS-a, „Supersile i opšta veštačka inteligencija: Kako bi konkurencija između SAD i Kine mogla biti oblikovana pojavom veštačke opšte inteligencije“, objavljenog 27. avgusta. U izveštaju se tvrdi da bi pojava opšte veštačke inteligencije mogla značajno da promeni ravnotežu snaga između Sjedinjenih Država i Kine. Opšta veštačka inteligencija se generalno odnosi na sistem veštačke inteligencije sposoban da postigne performanse na ljudskom nivou u širokom spektru zadataka, umesto da bude ograničen na određenu funkciju. Takav sistem bi potencijalno mogao imati implikacije koje se protežu daleko izvan postojeće generativne veštačke inteligencije, posebno ako bi mogao autonomno da sprovodi istraživanja, ubrza naučna otkrića, poboljša inženjerske procese ili doprinese razvoju vojnih tehnologija.
CNAS identifikuje pet širokih mehanizama putem kojih bi opšta veštačka inteligencija mogla da utiče na stratešku konkurenciju: ekonomski rast i proizvodni kapaciteti, kontrola nad informacijama, novi vojni kapaciteti, gubitak kontrole ili neusklađenosti velikih razmera i nizvodni politički efekti. Ekonomske implikacije bi mogle biti posebno duboke. Sistem opšte veštačke inteligencije sposoban da značajno ubrza istraživanje i razvoj potencijalno bi mogao da poboljša sve, od dizajna poluprovodnika i energetskih sistema do farmaceutskih proizvoda, robotike i vazduhoplovnog inženjerstva. Zemlja koja je sposobna da takve kapacitete pretoči u industrijsku proizvodnju mogla bi stoga steći prednosti koje se protežu i na civilni i na vojni sektor, iako CNAS upozorava da bi pretvaranje tehnološke superiornosti u stvarnu geopolitičku moć zavisilo od sposobnosti primene opšte veštačke inteligencije u velikim razmerama i na isplativ način.
militarywatchmagazine.com
BONUS VIDEO – Vatrena stihija u Deliblatskoj peščari
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
Zabrana trajala 42 godine: Šta je Ristovski zahtevao od bivše supruge
GLUMAC Lazar Ristovski objavio je juče da je najzad pred matičarem ozvaničio vezu sa svojom mladom izabranicom, Anicom Lazić. Pre nje, Ristovski je bio u braku sa koleginicom Danicom Ristovski, a zanimljivo je i da su njih dvoje imalineobičan dogovor kojeg se glumica pridržavala pune 42 godine.
04. 09. 2026. u 20:26
