- Marko Tašković Novinar rubrike politika
Savez Nemačke i Italije je “prirodan i ideološki logičan” jer je na vlasti u obe države desnica, ocenjuju analitičari
Nemačka i Francuska drugačije gledaju na to kako Evropa treba da stigne do strateške autonomije
U Evropi se sve više govori o savezu Nemačke i Italije, naoružanju i ratu. Analitičari smatraju da je preterano govoriti o raskolu na relaciji Berlin – Pariz. Kako kažu, Srbija u takvoj situaciji treba da ostane neutralna i da se ne svrstava na stranu onih koji su za rat.
Da se u Evropi stvara “novi par moći” koji čine Nemačka i Italija govorio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je preneo utiske sa Bezbednosne konferenciji u Minhenu prošlog vikenda.
Zoran Milivojević, diplomata, kaže za “Blic” da je zbližavanje Nemačke i Italije “logično i ideološki prirodno”.
– I u Nemačkoj i u Italiji na vlasti je desnica, za razliku od Francuske. Takođe, u Italiji i Nemačkoj je vlast stabilna i biće tako u dužem periodu, dok u Francuskoj Emanuelu Makronu sledeće godine ističe mandat. Ne treba zaboraviti ni da je Francuska nuklearna sila, a da Nemačka i Italija to nisu – ocenjuje Milivojević za “Blic”.
Kako kaže, nakon izlaska Velike Britanije iz EU Italija je postala deo “velike trojke najmoćnijih država u Uniji”.
– Đorđa Meloni i Fridrih Merc su ideološki bliski kao predstavnici desnice. Njihove stranke su članice i Evropske narodne partije (EPP), a sa Makronom imaju sporove u vezi sa njegovom idejom o reformi EU i inicijativom u vezi sa načinom glasanja u Uniji – navodi Milivojević.
+4
Galerija
“Evropa pokušava militarizacijom da poboljša svoju poziciju”
Dodaje da je, nažalost, mnogo sličnosti sa događajima pre 100 godina.
– I tada smo imali gotovo raspad Društva naroda i stvaranje saveza Berlina i Rima na čijem čelu je bila desnica. Takođe, baltičke države su i tada kao danas bile čvrsto uz Nemačku, a opet se govori i o japanskom militarizmu. Simptomatično je i to da se jedino u Evropi govori o naoružavanju i ratu, a da velike sile kao što su Amerika i Kina pričaju o novom svetskom poretku i uređenju – analizira Milivojević.
Kako kaže, Evropa iskače iz aktuelnog geopolitičkog konteksta.
– Evropa pokušava da militarizacijom i ratnom opcijom poboljša svoju poziciju u svetu. Činjenica je da se pregovori o miru u Ukrajini vode u Ženevi, usred Evrope, a da za pregovaračkim stolom nema iste te Evrope. Zanimljiva je i izjava Donalda Trampa u Davosu kada je rekao da je Evropa u prošlom veku dva puta započinjala svetske ratove iz kojih su kao pobednici izlazili Amerika i Rusija – podseća Milivojević.
Foto: artjazz / shutterstock
+4
Galerija
Po njegovom mišljenju, Srbija treba da nastavi da se drži po strani.
– Ne možemo da se svrstavamo uz one koji su za rat. Moramo da ostanemo neutralni. Mi smo na evropskom putu, ali postavlja se pitanje šta je sad evropska priča i šta će biti sa politikom proširenja i Ukrajinom – zaključuje Milivojević.
“Preterano govoriti o raskolu Nemačke i Francuske”
S druge strane, Dragoslav Rašeta, istraživač iz organizacije “Novi treći put”, smatra da je preterano govoriti o nekom raskolu Nemačke i Francuske.
– I Nemačka i Francuska imaju identične ciljeve u vezi sa EU s tim što im se razlikuju načini kako žele da zaštite svoja nacionalna pitanja. To se odnosi i na pitanje nabavke naoružanja za Ukrajinu, ali i na socijalnu politiku i nuklearnu energiju. Imajući to u vidu, logično je da Nemačka traži druge saveznike u vezi sa svojim konceptom strateške autonomije EU i nalazi ga u Italiji – ocenjuje Rašeta za “Blic”.
Foto: Tanjug / screenshot
+4
Galerija
Kako kaže, Italija ima zdravu ekonomiju.
– Takođe, politička situacija je predvidiva u Italiji za razliku od Francuske koja je promenila četiri premijera za kratko vreme. Đorđa Meloni, premijerka Italije, ima dobre odnose sa Trampom, ali nauštrb savezništva u Evropi. I stranka Đorđe Meloni je najbliža američkoj Republikanskoj partiji – analizira Rašeta.
Dodaje da Nemačka najviše zamera Francuskoj “što voli mnogo da priča, a nema konkretnih akcija”.
– Nemačka je i dalje pet-šest puta čvršći saveznik Ukrajini nego Francuska. Od zapadnih sila jedino Francuska pored Amerike ima nuklearne trijade koje može samostalno da koristi. Velika Britanija, recimo, ima nuklearne trijade, ali zavisi od američkih aviona. Francuska ima parolu “kupujmo evropsko”, ali ostali u EU smatraju da izgradnja evropske vojske i dalje umnogome zavisi od Amerike – zaključuje Rašeta.
Đorđa Meloni i Fridrih Merc (Foto: AP Mindaugas Kulbis, AP Martin Meissner, AP/ Marco Longari, Shutterstock / Ringier)
Zoran Milivojević
EU (Foto: artjazz / shutterstock)
Dragoslav Rašeta (Foto: Tanjug / screenshot)
