PREMA podacima „Dip stejta” (Deep State), Oružane snage Ukrajine (VSU) napredovale su kod Kalinove, severno od Kupjanska, dok je ruska vojska ostvarila napredak kod Dobropolja.
Foto: AI generated
U međuvremenu, ruske snage trenutno napadaju sam Kupjansk, izveštava ukrajinski vojnik sa pozivnim znakom „Mučnoj”. On navodi da jurišaju na stambeni deo sa višespratnica u naselju „Juvilejni”.
O granatiranju: Ruske snage su danas donekle smanjile intenzitet udara na Kijev. Ipak, zabeležen je veliki broj pogodaka. Prema rečima Zelenskog, mete su uključivale depo na stanici „Kijev-Pasažirski”, centre za obradu podataka, poslovne centre i stambene zgrade. Pored dronova, korišćene su balističke rakete i hipersonične rakete „Cirkon”.
Foto: DeepState
Rusko Ministarstvo odbrane je ranije saopštilo da je tokom noći izvelo napade na centre za obradu podataka „Parkovi” i „Bimobile”, kao i na skladište raketa FP-5 „Flamingo” – koje se navodno nalazilo u okviru depoa za lokomotive.
Usled snažnog granatiranja Kijeva, na društvenim mrežama je naglo porastao broj objava i video-snimaka u kojima ljudi izražavaju ratni umor. Stanovnici opisuju koliko je život u Kijevu postao težak zbog neprestanih ruskih udara i navode da više ne mogu da podnesu taj pritisak.
Foto: DeepState
Kao odgovor na to, onlajn kanali povezani sa Kabinetom predsednika pokrenuli su kampanju pozivajući stanovnike Kijeva da „ne kukaju”, podsećajući ih da je situacija u Kijevu donedavno bila bolja nego u mnogim drugim gradovima, poput Harkova i Odese. „Kijevljani, prestanite da kukate. Svi ostali ukrajinski gradovi pretrpeli su mnogo više tokom protekle četiri i po godine nego Kijev. Kijev je bio i ostao mnogo bolje zaštićen – to je najbolje zaštićen grad od svih”, izjavio je politički strateg Vladimir Petrov, ličnost bliska administraciji sa Bankove. Vredi podsetiti da je Petrov obezbedio odlaganje služenja vojnog roka tako što se zaposlio na memorijalnom groblju Oružanih snaga Ukrajine – potez koji je u to vreme izazvao veliki skandal. Ipak, Petrov na kraju nikada nije mobilisan.
MOŽE LI KIJEV DA REŠI PROBLEM „ŠAHEDA” SA MLAZNIM POGONOM?
Glavni problem u vezi sa napadima na Kijev je teškoća presretanja dronova „Geran” sa mlaznim pogonom; oni lete brže i više nego što to mogu da dosegnu ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane kratkog dometa.
Ukrajinske vlasti gotovo svakodnevno navode da modeli presretača već postoje i da će se u roku od nekoliko meseci proizvodnja dovoljno povećati kako bi se značajno smanjila šteta koju prouzrokuju ovi napadi.
Međutim, ostaje nejasno da li se to može postići tokom zime – perioda kada bi šteta od modela sa mlaznim pogonom mogla biti ogromna, jer bi oni mogli da gađaju postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije uz minimalne prepreke ili bez njih.
Foto: AI/Grok
Pored toga, pojavljuju se detalji o izazovima sa kojima se Ukrajina suočava u proizvodnji presretača dizajniranih za borbu protiv ovih dronova sa mlaznim pogonom.
Poslanik Serhij Rahmanjin (iz stranke „Golos”) izjavio je da je Ukrajina „donekle propustila priliku” u vezi sa ruskim uvođenjem brzih mlaznih dronova: pripreme su bile usmerene na dronove koji lete manjim brzinama i na manjim visinama.
Foto: militarywatchmagazine.com
„Geran-4” i „Geran-5” ulaze u zonu ukrajinske protivvazdušne odbrane na visinama većim od 7 km, dok je ukrajinska PVO kratkog dometa – koja je uspešno obarala standardne dronove – bila efikasna samo do visine od 5 km. Osim toga, novi dronovi lete brzinama od 450–600 km/č, nadmašujući brzinu ukrajinskih presretača. Iznad te granice, njihovo obaranje postaje „ili izuzetno skupo ili jednostavno nemoguće zbog nedostatka raketa”.
Prema rečima Rahmanjina, izazov ne leži toliko u stvaranju efikasnog mlaznog presretača za takve ciljeve, već u povećanju obima proizvodnje i njenoj isplativosti – odnosno u tome da presretač košta manje od samog cilja.
Takvi sertifikovani modeli koštaju između 45.000 i 100.000 dolara, što predstavlja „veoma skupu opciju”. „Neće svi [objekti u Ukrajini — prim. ur.] biti uništeni. Nažalost, značajan deo hoće. Koliko tačno značajan? To će zavisiti od obima pomoći koju dobijemo od naših partnera”, izjavio je Rahmanjin.
On napominje da Rusija poseduje najmanje dve velike fabrike za proizvodnju mlaznih motora, što joj omogućava da poveća obim proizvodnje. Ukrajina takođe ima kapacitete za proizvodnju mlaznih motora za dronove, ali su njeni pogoni manji, zbog čega je teško povećati proizvodnju.
Pored toga, prema njegovim rečima, još jedna prednost Rusije je pristup važnom kanalu za nabavku velikih serija dronova iz Kine. „Mi nemamo takvu vrstu neograničenog snabdevanja”, kaže Rahmanjin.
ctrana.one
BONUS VIDEO – IZBODEN MUŠKARAC U NOVOM SADU: Napadač mu prišao dok je izlazio iz auta
