23 C
Belgrade
Thursday, August 6, 2026

OD 35 PLASTENIKA DO 400 TONA PARADAJZA Kako porodica Kocić iz sela Svirce vodi uspešan biznis na dva hektara zemlje

-

  • Branislava Jovanović

Kvalitet ploda i postojanje semenke su najvažniji za proizvođače, jer to pokazuje zdrav paradajz

Proizvodnja zahteva mnogo rada i odricanja, sa počecima radnog dana u četiri ujutru i berbom dok su temperature niže

Nema ukusa koji više podseća na leto od domaćeg paradajza. Za jedne je nezaobilazan sastojak salate, dok je za druge rezultat svakodnevnog rada, ulaganja i borbe da proizvodnja opstane.

Kako nastaje jedan od omiljenih ukusa u Srbiji i kroz koliko ruku prođe pre nego što stigne do potrošača, proverili smo na porodičnom gazdinstvu Kocić u selu Svirce kod Leskovca.

Čeri, crveni, žuti, crni, volovsko srce, šljivar, domaći – paradajz dolazi u različitim oblicima i sortama, a koristi se za salate, kuvanje, sosove, sokove i zimnicu. U leskovačkom kraju, poznatom po povrtarskoj proizvodnji, ovaj plod predstavlja važan deo svakodnevnog života mnogih domaćinstava.

Foto: N.B. / Ringier

+4

Galerija

.

Na gazdinstvu Kocić paradajz se proizvodi na dva hektara zemlje, u 35 plastenika. Kroz četiri sadnje godišnje posadi se oko 40.000 korena, a proizvođači uberu i do 400 tona paradajza.

– Paradajz svuda može da uspe, čak i u saksiji. Samo kada je čovek zainteresovan. Treba nešto i da voliš da bi ti se vratilo. Moraš da budeš zaljubljen u to, kaže Aleksandar Kocić.

Ipak, proizvodnja paradajza zahteva mnogo rada i odricanja. Dok većina ljudi još spava, za proizvođače na jugu Srbije radni dan već uveliko traje.

– Teško je. Svaki dan ustajem u četiri ujutru, ležem u 10 uveče i tako svaki dan otkako je krenuo paradajz. Umorno izgleda svaki dan, ali borimo se nekako – kaže Dušan Kocić.

Berba počinje rano ujutru, dok su temperature niže.

Foto: Nenad Mihajlović / Ringier

+4

Galerija

.

– Beremo dok je hladnije, do 11, pola 12, a onda smo svi u hali, pakujemo robu i vozimo kupcima, objašnjava Aleksandar Kocić.

Za proizvođače je kvalitet najvažniji, a jedan detalj posebno ističu.

Paradajz mora da ima semenku. Bez semenke, kada kupite paradajz, nešto nije u redu – kaže Kocić.

Ipak, kada dođe vreme prodaje, najveći izazov nije proizvodnja, već cena.

Foto: Pelagija / shutterstock

+4

Galerija

.

– Samo nam fali da se cena poboljša i radili bismo još više. Mi seljaci sve što zaradimo uložimo u našu zemlju, u naše selo. Ne ulažemo dalje. Ali za to nam trebaju bolje cene – kaže Dušan Kocić.

Iza svake gajbice paradajza stoje sati rada, ulaganja i briga o proizvodnji. Proizvođači poručuju da se trud na kraju najviše vidi upravo u kvalitetu ploda koji stiže na trpeze potrošača.

paradajz (Foto: Željka Knežević / Ringier)

. (Foto: N.B. / Ringier)

. (Foto: Nenad Mihajlović / Ringier)

. (Foto: Pelagija / shutterstock)

Najnovije