- Branislava Jovanović
Kvalitet ploda i postojanje semenke su najvažniji za proizvođače, jer to pokazuje zdrav paradajz
Proizvodnja zahteva mnogo rada i odricanja, sa počecima radnog dana u četiri ujutru i berbom dok su temperature niže
Nema ukusa koji više podseća na leto od domaćeg paradajza. Za jedne je nezaobilazan sastojak salate, dok je za druge rezultat svakodnevnog rada, ulaganja i borbe da proizvodnja opstane.
Kako nastaje jedan od omiljenih ukusa u Srbiji i kroz koliko ruku prođe pre nego što stigne do potrošača, proverili smo na porodičnom gazdinstvu Kocić u selu Svirce kod Leskovca.
Čeri, crveni, žuti, crni, volovsko srce, šljivar, domaći – paradajz dolazi u različitim oblicima i sortama, a koristi se za salate, kuvanje, sosove, sokove i zimnicu. U leskovačkom kraju, poznatom po povrtarskoj proizvodnji, ovaj plod predstavlja važan deo svakodnevnog života mnogih domaćinstava.
Foto: N.B. / Ringier
+4
Galerija
Na gazdinstvu Kocić paradajz se proizvodi na dva hektara zemlje, u 35 plastenika. Kroz četiri sadnje godišnje posadi se oko 40.000 korena, a proizvođači uberu i do 400 tona paradajza.
– Paradajz svuda može da uspe, čak i u saksiji. Samo kada je čovek zainteresovan. Treba nešto i da voliš da bi ti se vratilo. Moraš da budeš zaljubljen u to, kaže Aleksandar Kocić.
Ipak, proizvodnja paradajza zahteva mnogo rada i odricanja. Dok većina ljudi još spava, za proizvođače na jugu Srbije radni dan već uveliko traje.
– Teško je. Svaki dan ustajem u četiri ujutru, ležem u 10 uveče i tako svaki dan otkako je krenuo paradajz. Umorno izgleda svaki dan, ali borimo se nekako – kaže Dušan Kocić.
Berba počinje rano ujutru, dok su temperature niže.
Foto: Nenad Mihajlović / Ringier
+4
Galerija
– Beremo dok je hladnije, do 11, pola 12, a onda smo svi u hali, pakujemo robu i vozimo kupcima, objašnjava Aleksandar Kocić.
Za proizvođače je kvalitet najvažniji, a jedan detalj posebno ističu.
– Paradajz mora da ima semenku. Bez semenke, kada kupite paradajz, nešto nije u redu – kaže Kocić.
Ipak, kada dođe vreme prodaje, najveći izazov nije proizvodnja, već cena.
Foto: Pelagija / shutterstock
+4
Galerija
– Samo nam fali da se cena poboljša i radili bismo još više. Mi seljaci sve što zaradimo uložimo u našu zemlju, u naše selo. Ne ulažemo dalje. Ali za to nam trebaju bolje cene – kaže Dušan Kocić.
Iza svake gajbice paradajza stoje sati rada, ulaganja i briga o proizvodnji. Proizvođači poručuju da se trud na kraju najviše vidi upravo u kvalitetu ploda koji stiže na trpeze potrošača.
paradajz (Foto: Željka Knežević / Ringier)
. (Foto: N.B. / Ringier)
. (Foto: Nenad Mihajlović / Ringier)
. (Foto: Pelagija / shutterstock)








