- Blic
Šef Delegacije EU istakao je da sada postoji realna šansa za napredak kandidata koji sprovode reforme
Irski ambasador naglasio je tri glavne teme predsedavanja: konkurentnost, vrednosti i bezbednost
Proširenje EU će ostati prioritet i tokom irskog predsedavanja Savetom EU u narednih šest meseci, kao što je bilo i tokom kiparskog predsedavanja, a Plan rasta za Zapadni Balkan će ostati najvažniji instrument proširenja za kandidate iz regiona, zaključci su sa panela “Od Kipra do Irske: Kako kapitalizovati rezultate samita u Tivtu?”, koji je održan danas u Beogradu povodom toga što Irska od Kipra preuzima predsedavanje Savetom EU.
Šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat ocenio je da je ono što povezuje predsedavanja Kipra i Irske to što su oba predsedavanja posvetila značajnu pažnju politici proširenja i da je upravo proširenje među njihovim najvažnijim prioritetima.
Ocenio je da postoji zamah kada je reč o proširenju EU i da postoji postepeno jačanje značaja politike proširenja.
– Sve izraženije geostrateško okruženje navelo je evropske prestonice da shvate kako EU mora da se proširi, kako bi postala snažnija i konkurentnija u današnjem geopolitičkom okruženju. Potrebno je da budemo bogatiji i jači, kako u ekonomskom, tako i u bezbednosnom smislu. Upravo zbog toga među državama članicama sazrelo je uverenje da proces proširenja treba ubrzati – rekao je fon Bekerat.
Dodao je da glavna razlika u odnosu na period od pre 10 godina to što je tada postojao određeni osećaj da se EU “pretvara” da želi proširenje, dok su se zemlje Zapadnog Balkana “pretvarale” da sprovode reforme.
– Smatram da se to sada promenilo. Danas postoji svest, i među zemljama Zapadnog Balkana, da će one koje sprovedu reforme zaista imati mogućnost da napreduju i na kraju postanu članice EU – rekao je Fon Bekerat.
Foto: Rade Prelić / Tanjug
+2
Galerija
“Srbija ima sve potencijale da uhvati korak u procesu evrointegracija”
Istakao je da Srbija ima sve potencijale da uhvati korak u procesu evrointegracija, navodeći da je u pitanju ekonomski najjača zemlja u regionu, sa ogromnim potencijalom, kako u privredi, tako i u državnoj upravi.
– Može veoma brzo da nadoknadi zaostatak ukoliko se politička volja i reformski zamah poklope. To je suštinski važno – rekao je on.
Ocenio je i da je nedavni Samit u Tivtu još jednom pokazao da u ovom trenutku postoji snažan zamah za proširenje, kako u samom procesu pristupanja, tako i kroz Plan rasta.
– Može se reći da je Plan rasta danas naše najmoćnije sredstvo za ubrzavanje procesa proširenja. Kao što znate, cilj Plana rasta jeste da zemljama kandidatima sa Zapadnog Balkana omogući da se postepeno približe EU, pre svega kroz veću integraciju u jedinstveno tržište, ali i kroz značajnu finansijsku podršku, pod uslovom da sprovedu dogovorene reformske agende. Uvek naglašavam da je reformska agenda na kojoj Srbija radi dokument koji su same srpske vlasti izradile i usvojile. Sada očekujemo da tu agendu i sprovedu – rekao je šef delegacije EU.
Podsetio je da je Srbija pristupila Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), što će, kada banke u potpunosti primene ovaj sistem, kako kaže, doneti ogromne koristi i građanima i privredi.
– Tu je i inicijativa “Roming kao kod kuće”, koja će omogućiti da građani prilikom boravka u državama EU plaćaju roming po istim cenama kao u Srbiji – kazao je Fon Bekerat.
Ocenio je da će uspeh procesa proširenja u velikoj meri zavisiti od sposobnosti EU da građanima Srbije objasnimo konkretne koristi koje će članstvo njihove zemlje u Uniji doneti, kako u praktičnom smislu, tako i kada je reč o vrednostima i principima na kojima EU počiva.
– Istovremeno, moramo biti u stanju da i građanima država članica objasnimo zbog čega je proširenje korisno i za njih. Verujem da će upravo to biti presudno kako bismo se za nekoliko godina ponovo okupili na sličnom skupu i bili znatno bliže trenutku kada će Srbija postati članica EU – zaključio je fon Bekerat.
Ambasador Irske: Tri glavne teme
Ambasador Irske u Beogradu Kevin Kolgan istakao je da će prioriteti Irske tokom predsedavanja biti zasnovani na tri glavne teme: konkurentnosti, vrednostima i bezbednosti.
– Kada je reč o konkurentnosti, Irska će nastojati da doprinese tome da Evropa postane konkurentnije mesto za poslovanje u svetu, gde se podstiču inovacije i otvaranje novih radnih mesta. To je oblast koja će se najviše ticati građana Evrope – kazao je Kolgan.
On je istakao da Irska smatra da je evropski projekat zasnovan na zajedničkom sistemu vrednosti – posvećenosti demokratiji, ljudskim pravima, vladavini prava, kao i jednakom i pravičnom postupanju prema svima.
– U oblasti bezbednosti, Irska prepoznaje da rat izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu predstavlja ozbiljnu pretnju Evropi. Istovremeno, ostatak sveta suočava se sa dubokom nestabilnošću kakvu nismo videli već dugo vremena. Irska će sarađivati sa državama članicama i svojim partnerima kako bi Evropa bila otpornija, bolje pripremljena i sposobna da odgovori na bezbednosne izazove – rekao je Kolgan za medije uoči panela.
Istakao je da će jedan od ciljeva Irske tokom predsedavanja biti politika proširenja EU i poručio da Irska snažno podržava taj proces.
– Kao država, imali smo ogromnu korist od članstva u EU. Od jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi postali smo jedna od najrazvijenijih i najuspešnijih. Zato želimo da proces proširenja donese korist i EU i zemljama kandidatima – rekao je Kolgan i dodao da će slogan predsedavanja biti “Zajedno smo jači”.
Ambasador Kipra: “U politici proširenja postignuti konkretni rezultati sa više zemalja”
Ambasador Kipra Andreas Fotiu podsetio je da je kiparsko predsedavanje započelo u veoma turbulentnim okolnostima za evropski kontinent.
– U tom trenutku suočavali smo se sa dva oružana sukoba, ali smo uspeli da, uprkos tim izazovima, obezbedimo stabilno predsedavanje i održimo EU na sigurnom kursu kroz te nemirne vode, ostvarivši konkretne rezultate u svih pet oblasti koje smo na početku predsedavanja postavili kao prioritete – rekao je Fotiu.
Dodao je da su u politici proširenja postignuti konkretni rezultati sa više zemalja koje vode pristupne pregovore, uključujući Ukrajinu, Moldaviju, Crnu Goru i Albaniju, kao i da je napredak ostvaren i u saradnji sa ostalim zemljama kandidatima, uključujući Srbiju.
– Dijalog je nastavljen, proces reformi se odvija, stvoren je novi zamah, a reforme su u toku. Ohrabrujemo dalji napredak u narednim mesecima kako bismo mogli da zabeležimo konkretne pomake u pristupnim pregovorima. Istovremeno, Srbija ostvaruje koristi i kroz druge programe koji su u toku, poput Instrumenta za rast za Zapadni Balkan – naveo je Fotiu za medije uoči panela.
Podsetio je da se tokom kiparskog predsedavanja radilo na inicijativi “Roming kao kod kuće” i da je Kipar veoma ponosan što je u Savetu Evropske unije postignut konsenzus, tako da će pregovori uskoro da počnu.
– To će doneti opipljive koristi građanima, jer će im finansijski olakšati komunikaciju, a koristi će imati i privreda Srbije. Na kraju, želeo bih da kažem da je Kipar, kao veoma blizak prijatelj Srbije i zemlja koja u potpunosti podržava njen proces pristupanja EU, zadovoljan rezultatima ostvarenim tokom proteklih šest meseci, ali se istovremeno radujemo daljem napretku u periodu koji je pred nama – rekao je Fotiu i poželeo mnogo uspeha irskim kolegama tokom njihovog šestomesečnog mandata.
Panel diskusiju je organizovao Centar za evropske politike (CEP), u saradnji sa Delegacijom EU u Srbiji.
(Tanjug)
EU i Zapadni Balkan (Foto: Shutterstock, Respiro, Benny Marty / Ringier)
Andreas fon Bekerat (Foto: Rade Prelić / Tanjug)
