- Blic
Spornu situaciju dodatno komplikuju zahtevi drugih zemalja, poput Slovačke, koje traže ukidanje sankcija još nekim ruskim oligarsima
Sankcije su mogle automatski da isteknu za oko 2.600 pojedinaca i kompanija povezanih sa Rusijom, ali je postignuto privremeno rešenje koje ih produžava za sedam dana radi dodatnih pregovora
U Evropskoj uniji izbio je diplomatski spor oko produženja sankcija Rusiji nakon što je Francuska zatražila da se sa crne liste ukloni rusko-uzbečki milijarder Ališer Usmanov. Zahtev Pariza opravdan pokušajem oslobađanja francuskih državljana pritvorenih u Azerbejdžanu, iznenadio je briselske diplomate.
Prema “Fajnenšal tajmsu” (FT), zahtev su zatim podržale Hrvatska i Italija kako bi se postigao kompromis i omogućilo produženje sankcija protiv ostalih osoba i kompanija povezanih sa Rusijom. Većina članica EU i dalje se protivi skidanju Usmanova sa liste.
Cela priča dodatno je neobična zato što francuski zahtev nije direktno povezan s Rusijom ili ratom u Ukrajini. Prema FT-u, Pariz pokušava da postigne dogovor s Azerbejdžanom o oslobađanju nekoliko francuskih državljana pritvorenih u toj zemlji, a skidanje Usmanova sa evropske liste sankcionisanih deo je tog pokušaja.
Francuski potez zapanjio diplomate
Francuski zahtev iznenadio je diplomate u Briselu upravo zato što Pariz dosad nije bio među zemljama koje su pritiskale EU da ublažava sankcije ruskim oligarsima. Jedan diplomata situaciju je za FT opisao kao “zapanjujuću”.
Zvaničnici drugih država članica nezvanično su se žalili i na to što Francuska nije detaljno objasnila zašto insistira upravo na Usmanovu.
– Time se ne bi nagradila samo Rusija, nego i praksa zatvaranja evropskih građana – rekao je jedan visoki evropski diplomata.
Putin i Usmanov
Deo članica strahuje da bi se stvorio presedan prema kojem bi treće države mogle zatvaranjem građana EU da pokušavaju da ishoduju političke propuste od Unije. Francuska je odbila da komentariše detalje navodnog dogovora sa Azerbejdžanom i detalje o statusu francuskih državljana.
Jedan francuski diplomata rekao je tek da Francuska ima “specifičan nacionalni bezbednosni interes i želi da izađe u susret međunarodnim partnerima koji su nam se obratili u vezi s gospodinom Usmanovom”. Istovremeno je tvrdio da Pariz ostaje “jedan od najodlučnijih aktera u jačanju pritiska na ruski ratni stroj svim raspoloživim sredstvima”.
Sankcije skoro istekle
Problem je puno širi od sudbine jednog ruskog milijardera. Za produženje ovog režima sankcija potrebna je jednoglasna odluka svih 27 članica EU. Francuska i Slovačka blokirale su planirano produženje sankcija, tražeći ustupke oko sankcionisanih ruskih milijardera.
Da dogovor nije postignut do isteka roka, sankcije protiv gotovo 2600 pojedinaca i pravnih lica povezanih sa ruskom invazijom na Ukrajinu mogle su automatski da isteknu. Članice su zato u poslednji trenutak dogovorile privremeno rešenje i produžile sankcije samo za sedam dana, dajući diplomatama dodatno vreme za pregovore.
Kako je sve počelo?
Priča nije počela sa Francuskom. Slovačka je već tražila da se sa evropske liste sankcija uklone dvojica milijardera, Ališer Usmanov i Mihail Fridman. Takvi zahtevi dosad su uglavnom dolazili od vlada koje se smatraju najsklonijim Moskvi unutar EU, pre svega Mađarske Viktora Orbana i Slovačke Roberta Fica.
Foto: LUKAS KABON / EPA;
+2
Galerija
Francuska se pridružila pritisku za skidanje Usmanova, ali ne i Fridmana, a njen je motiv, prema FT-u, vezan uz odnose sa Azerbejdžanom.
Odnosi Francuske i Azerbejdžana poslednjih godina su izrazito loši. Pariz je kritikovao postupke Bakua u Nagorno-Karabahu i snažno podržavao Jermeniju, dok je Francuska Azerbejdžan optuživala za pritiske i proizvoljna hapšenja francuskih državljana.
Nekoliko Francuza nalazi se u azerbejdžanskim zatvorima, a Pariz pokušava da ishoduje njihovo oslobađanje. Prema informacijama FT-a, pitanje Usmanova pojavilo se upravo u tim pregovorima. Usmanov već duže ima podršku dela država regiona. Za njegovo skidanje sa sankcija ranije su lobirale zemlje srednje Azije, a podršku toj ideji davao je i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan.
Ko je Ališer Usmanov?
Ališer Usmanov jedan je od najbogatijih poslovnih ljudi povezanih s Rusijom. Rođen je 1953. u tadašnjem Sovjetskom Savezu, na području današnjeg Uzbekistana, a bogatstvo je izgradio u metalurgiji, rudarstvu, telekomunikacijama, tehnologiji i medijima.
Godinama je bio jedan od najmoćnijih ruskih milijardera. EU ga je na istu sankcija stavila 28. februara 2022, samo nekoliko dana nakon početka pune ruske invazije na Ukrajinu.
Evropska unija navodi da ima izrazito bliske veze sa Vladimirm Putinom i da pripada krugu vodećih poslovnih ljudi aktivnih u sektorima koji ruskoj državi osiguravaju znatne prihode. Usmanov takve tvrdnje osporava i godinama sudskim putem pokušava da sruši sankcije protiv sebe.
Onda se pojavio i Mihail Fridman
Priča se dodatno zakomplikovala jer Slovačka ne traži samo uklanjanje Usmanova nego i sankcija Mihailu Fridmanu. Fridman je jedan od najpoznatijih ruskih milijardera, suosnivač Alfa Groupa i jedan od ljudi koji su izgradili Alfa Banku, jednu od najvećih ruskih privatnih banaka.
Rođen je 1964. u Lavovu, tada delu Sovjetskog Saveza. Fridman je sankcionisan nakon ruske invazije na Ukrajinu. EU ga je povezivao s ruskim političkim vrhom i tvrdio da je imao snažne veze s administracijom Vladimira Putina. Fridman takve navode odbacuje.
Njegov je slučaj dodatno komplikovan jer je Opšti sud EU-a ranije poništio deo sankcija koje su protiv njega vredele u određenom periodu, zaključivši da za neke tvrdnje nije bilo dovoljno dokaza. To ipak nije automatski značilo njegovo trajno skidanje sa liste jer su kasnije donesene nove odluke o sankcijama.
Nakon što se otvorila mogućnost da Usmanov bude skinut sa liste, Luksemburg je poručio da bi u tom slučaju mogao da traži da se ukloni i Fridman. Time bi spor oko jednog oligarha počeo da se širi. Ako jedna država dobije skidanje jednog imena kao uslov za svoj glas, druge članice mogu zatražiti isto za osobe za koje su one zainteresovane.
Upravo toga se deo evropskih diplomata sada pribojava.
Zelenski upozorio EU
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je evropske partnere da ne popuštaju. Posebno je spomenuo Usmanova i Fridmana te poručio da oligarsi na kojima počiva Putinov sistem moraju osetiti posledice rata.
– Ruski oligarsi, bez kojih je Putinov sistem nezamisliv, moraju osetiti da nigde na svetu ne mogu biti mirni dok traje ovaj rat – rekao je Zelenski.
Dodao je da su Usmanov i njegovi partneri upravo oni ruski preduzetnici koji bi, želi li se nešto promeniti, morali da preduzmu konkretne poteze protiv rata.
Zašto je cela priča važna?
Spor više nije samo pitanje treba li jedan ruski milijarder da ostane pod sankcijama. Francuski zahtev otvorio je puno veće pitanje, mogu li se sankcije uvedene zbog ruske agresije na Ukrajinu koristiti kao pregovaračka valuta za rešavanje potpuno drugih međunarodnih sporova. U ovom slučaju reč je o francuskim državljanima zatvorenim u Azerbejdžanu.
Istovremeno se pokazuje i slabost evropskog sistema odlučivanja. Budući da je za produženje sankcija potrebna jednoglasnost, svaka pojedinačna članica može ceo paket držati kao taoca svojih zahteva.
Većina članica EU-a za sada odbija da popusti.
Emanuel Makron, Andrej Plenković, Kirjakos Micotakis i Šarl Mišel u Briselu (Foto: Olivier Hoslet / EPA;)
Robert Fico (Foto: LUKAS KABON / EPA;)
