Home Politika “PRETILI DA ĆE MI POBITI DECU” Ovako je Hag maltretirao svedoke

“PRETILI DA ĆE MI POBITI DECU” Ovako je Hag maltretirao svedoke

0
“pretili-da-ce-mi-pobiti-decu”-ovako-je-hag-maltretirao-svedoke

SUDSKI overene izjave svedoka koje su saslušavali istražitelji Haškog tribunala lede krv u žilama!

Foto: Printskrin

Ucenjivanja, pretnje, pritisci, nuđenje devojaka o trošku UN su samo deo muka koje su prošli svedoci koje su saslušavali istražitelji tužilaštva Haškog tribunala.

– Kada smo stigli u Hag odveli su me u neki privatni stan, znao sam i ulicu, ali sam zaboravio. U trenutku kada su me vozili sa aerodroma do stana u Hagu provozali su me kroz Hag i onda su me odvezli do Ševeningena i pokazali mi kroz prozor automobila i rekli – Ovo je pritvorska jedinica Ševeningen, nadam se da tebi neće trebati ta pritvorska jedinica, i onda su mi pokazali da tu u blizini postoji i groblje. Prema mojim shvatanjima ono je bio pritisak na mene šta me čeka. Od trenutka kada su mi pokazali pritvorsku jedinicu i rekli da mogu da me prebace kad god oni to hoće i čim su mi pokazali groblje, ja to mogu jedino da shvatim kao pretnju. Kako drugačije. Sigurno ne kao nagradu. Što znači ili da pristanem da budem ubijen ili da budem iza rešetaka – kazao je Zoran Rankić.

Zastrašivali su redom.

– Pritisak na mene nastavljen je i u Hagu, tamo me danima jedna žena, koja je govorila srpski, ubeđvala da ne svedočim. Otvoreno mi je govorila da ne svedočim da će mi dati pare. Rekao sam da ja neću da lažem za pare, a ona je onda počela da me zastrašuje pretnjama da je svedočenje opasno za mene, da će da mi ubiju decu, porodicu – kazao je Muharem Ibraj.

Jovan Glamočanin izjavio je da je lično premijer Srbije Zoran Đinđić vršio pritisak da svedoči protiv predsednika SRS prof. dr Vojislava Šešelja.

– Sredinom aprila 2001. godine telefonom me je pozvao čovek koji se predstavio da zove iz kabineta predsednika Vlade Zorana Đinđića. Predstavio se kao Marković i rekao mi je da predsednik Đinđić želi da razgovara sa mnom. Iznenadio sam se i pitao ga šta bi to predsednik vlade Đinđić imao da razgovara sa mnom? Odgovorio mi je da čim predsednik Đinđić traži razgovor onda postoji neki dobar razlog. Pomislio sam u pravu je ovaj čovek, zašto bi Đinđić, predsednik vlade tražio razgovor ako nije u pitanju nešto važno. Odgovorio sam mu da ne odbijam razgovor. Telefonski razgovor sa tim čovekom koji se predstavio kao Marković završio sam dogovorom da mi Marković do kraja da najavi kada će Đinđić imati vremena za naš razgovor. Marković me nije pozvao do kraja dana po dogovoru, već sutra oko 11 sati i saopštio mi da istoga dana u 15,30 sati budem na parkingu ispred Savezne skupštine i da će me on tu sačekati. U zakazano vreme sam došao i sastao se sa tim Markovićem. Prešao sam u njegov automobil i on me je odvezao u košutnjačku šumu, tu iznad teniskih terena. Tamo sam se susreo sa Zoranom Đinđićem. Đinđić me je pozdravio kao starog poznanika i obratio se sa nekoliko uobičajenih rečenica, šta radim, kako sam i slično. Posle toga je prešao na priču o planovima i teškoćama sa kojima je suočena nova vlast. Kao izlaz za probleme mi je rekao da će nam Zapad dati velika sredstva i svaku drugu pomoć, ali da je potrebno da se suzbiju antizapadne snage u zemlji. Vojislava Šešelja i Srpsku radikalnu stranku je stalno navodio kao najveću smetnju za novu vlast i ostvarivanje politike nove vlasti. Od mene je tražio da i ja aktivno učestvujem u suzbijanju i marginalizaciji Vojislava Šešelja i Srpske radikalne stranke. Đinđić je znao da ja dobro poznajem Vojislava Šešelja i da sam bio u sukobu sa Vojislavom Šešeljem i smatrao je da ja treba da uzvratim Vojislavu Šešelju. Da bi bio ubedljiv, Đinđić mi je pričao sa ciljem i upozorenjem da se Vojislav Šešelj mora suzbiti i eliminisati iz srpske politike, jer se Zapad žestoko protivi konceptu Velike Srbije. Pričao mi je da Zapad to smatra ratnom opcijom i velikom smetnjom i pretnjom miru na Balkanu. Sećam se da je rekao i da Zapad smatra da su Vojislav Šešelj i Srpska radikalna stranka opasni za novu vlast u Srbiji i politiku Zapada, jer su za privrednu, kulturnu i sveopštu saradnju sa Rusijom, a prisustvo Rusije u Srbiji i bilo gde na Balkanu nije prihvatljivo za Zapad – naveo je Glamočanin.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Exit mobile version