- Miodrag Igrutinović
Neobično visoke temperature krajem februara probudile su zmije ranije nego obično u Srbiji
Prva zabeležena intervencija hvatanja zmije desila se 27. februara u selu Prekodolce kod Vladičinog Hana
Neobično visoke temperature krajem februara ove godine probudile su prirodu ranije nego što je uobičajeno. Sa prvim toplim danima iz zimskog sna počeli su da izlaze i gmizavci, pa je sezona zmija u Srbiji praktično otvorena već krajem februara.
Prva zabeležena intervencija hvatanja zmije dogodila se 27. februara u selu Prekodolce kod Vladičinog Hana. Ovaj događaj izazvao je pažnju javnosti, jer se zmije obično pojavljuju nešto kasnije tokom proleća.
Prva intervencija kod Vladičinog Hana
Akciju koja je zabeležena kamerom predvodio je poznati lovac na zmije Vladica Stanković. On je iz jednog bunara uspeo da izvuče prilično dugačkog stepskog smuka. Iako su temperature u tom periodu još uvek relativno niske, toplo vreme neuobičajeno za ovo doba godine probudilo je zmije ranije nego inače.
Tokom intervencije Stanković je opisao situaciju i naglasio da je rana pojava zmija povezana upravo sa naglim otopljenjem.
Foto: Blic TV / screenshot
+4
Galerija
Koliko je zmija opasno u Srbiji
Stručnjaci naglašavaju da nema razloga za paniku, jer je pojava zmija u ovo doba godine prirodna pojava kada temperature porastu.
U Srbiji živi oko deset vrsta zmija, ali su samo tri otrovnice – poskok, šarka i planinski šargan. Većina zmija koje ljudi sreću u prirodi ili u blizini naselja zapravo su bezopasne.
Jedan od razloga zbog kojih dolazi do susreta ljudi i zmija jeste način na koji ove životinje opažaju okolinu. Kako objašnjavaju stručnjaci, zmije ne čuju zvukove kao ljudi, već reaguju na vibracije tla.
– Zmije nemaju sluh, ne čuju, one jako dobro osećaju vibracije, imaju oči koje su srasle, kapci su srasli preko očiju, tako da one zato i ne trepću. To je jako teško oceniti da li zmija spava ili je budna, a s druge strane nema načina da nas čuje, ona samo oseća podrhtavanje tla. I to je ostali razlog zašto dolazi do tog neželjenog kontakta, skoro uvek je to da neko uhvati, sedne, nagnječi, zgazi zmiju i onda ona reaguje time što će da ugrize – kaže Kristijan Ovari, biolog.
Foto: Blic TV / screenshot
+4
Galerija
Kako se ponašati pri susretu sa zmijom
Građanima se savetuje oprez tokom boravka u prirodi, ali i u dvorištima, naročito na mestima gde ima visoke trave, kamenja ili napuštenih objekata, jer su to mesta na kojima zmije često pronalaze zaklon.
Foto: Facebook/banjaluka.com / Drustvene mreze
+4
Galerija
Ukoliko se zmija pojavi u blizini kuće ili naselja, preporuka je da građani ne pokušavaju sami da je uhvate, već da pozovu stručne službe ili zmijolovce koji mogu bezbedno da je uklone i vrate u prirodno stanište.
Lovac na zmije Vladica Stanković ističe da je najvažnije ne paničiti i imati poštovanje prema ovim životinjama.
– Prvo, osnovna stavka kada ugledate zmiju, važno je ne paničiti. Ja kažem, strah može da postoji, ali mora pre svega poštovanje. Zmija neće napasti ako se ne oseća ugroženo. Najobičnijim štapom samo malo mrdnemo ili ako imamo kući metlu, malo je usmerimo da ona izađe napolje i ona će gledati kako da pobegne od nas, tako da tu nema potrebe da se plašimo – zaključio je biolog za Blic televiziju.
Očekuje se aktivna sezona
Kako temperature budu rasle tokom proleća, očekuje se da će susreti sa zmijama biti sve češći, naročito u prirodi i na izletištima. Zbog toga stručnjaci savetuju dodatni oprez, ali i razumevanje i poštovanje ovih životinja koje imaju važnu ulogu u održavanju prirodnog balansa.
Sudeći po prvim toplim danima i ranoj intervenciji u Vladičinom Hanu, pred zmijolovcima je, čini se, još jedna veoma aktivna sezona.
Prva akcija hvatanja zmija (Foto: Ringier / screenshot)
hvatanje zmije (Foto: Blic TV / screenshot)
Kristijan Ovari (Foto: Blic TV / screenshot)
Poskok na Banj brdu (Foto: Facebook/banjaluka.com / Drustvene mreze)
