CENA prirodnog gasa u Evropi snažno je porasla, a posledice bi ponovo mogli da osete poljoprivrednici. Gas je ključna sirovina za proizvodnju azotnih đubriva, pa njegovo poskupljenje povećava troškove fabrika, dok poremećaji u međunarodnoj trgovini dodatno pritiskaju tržište.
Foto: FLPA, FLPA / Alamy / Profimedia
Svetska banka očekuje da će indeks cena đubriva u 2026. porasti za više od 30 odsto, a FAO upozorava da problem sa đubrivom može uticati na naredne žetve i ponudu hrane.
Zašto cena gasa određuje cenu đubriva
Veza između prirodnog gasa i poljoprivrede mnogo je neposrednija nego što se na prvi pogled čini.
Prirodni gas je ključni input u proizvodnji amonijaka, od kojeg se proizvode najvažnija azotna đubriva. Zato rast cene gasa povećava troškove proizvodnje azotnih đubriva, a preko njih i troškove proizvodnje pšenice, kukuruza i drugih kultura.
FAO upravo zbog toga upozorava da poljoprivrednici mogu biti izloženi dvostrukom udaru: skupljem đubrivu i istovremenom rastu troškova goriva, transporta i drugih delova poljoprivrednog lanca.
Problem je sada ponovo postao izrazito aktuelan.
Prema najnovijim podacima Svetske banke, njen indeks cena energije u avgustu porastao je 8,8 odsto za samo mesec dana, pri čemu je prirodni gas poskupeo 10,1 odsto. Đubrivo je u avgustu pojeftinilo 1,9 odsto, ali taj mesečni pad dolazi nakon prethodnog snažnog rasta cena.
Gas u Evropi više od 140 odsto skuplji nego pre godinu dana
Situacija na evropskom tržištu gasa dodatno se zaoštrava pred zimu.
Prema podacima koje je 21. septembra objavio Reuters, evropske veleprodajne cene prirodnog gasa porasle su više od 140 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Razlozi su ograničena globalna ponuda i relativno niske evropske zalihe, uz geopolitičke poremećaje koji utiču na snabdevanje energentima.
Evropska skladišta gasa trenutno su popunjena oko 69 odsto, dok je petogodišnji prosek za ovo doba godine oko 85 odsto.
To znači da će Evropa tokom zime morati da se oslanja na dodatni uvoz, uključujući LNG, na tržištu na kojem se za iste količine takmiči sa kupcima iz Azije.
Upravo zato gas ostaje jedan od najvećih rizika i za evropsku industriju đubriva.
Svetska banka: Đubrivo bi ove godine moglo poskupeti više od 30 odsto
Pritisak se već vidi na cenama mineralnih đubriva.
Indeks cena đubriva Svetske banke u prvom kvartalu 2026. povećan je za više od 12 odsto u odnosu na prethodno tromesečje. U martu su cene dostigle najviši nivo od 2022. godine.
Najizraženiji rast zabeležen je kod uree.
Svetska banka procenjuje da bi njen indeks cena đubriva tokom 2026. mogao da poraste više od 30 odsto, prvenstveno zbog skupljih inputa za proizvodnju azotnih i fosfatnih đubriva i poremećaja u snabdevanju.
Ipak, sadašnja situacija još nije dostigla razmere krize iz 2021. i 2022. godine. Tada su cene đubriva skakale mnogo snažnije, između ostalog zbog visokih cena prirodnog gasa i poremećaja izvoza iz Rusije i Belorusije.
Problem nije samo gas – ugrožena je i trgovina đubrivom
Ovogodišnja situacija ima još jednu dimenziju.
Poremećaji na Bliskom istoku pogodili su transport kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih trgovačkih ruta na svetu.
Prema FAO, kroz ovaj koridor u normalnim okolnostima prolazi oko 20 odsto svetskog izvoza LNG-a i između 20 i 30 odsto globalnog izvoza đubriva, kao i oko polovine izvoza sumpora, koji je takođe važan za proizvodnju pojedinih mineralnih đubriva.
To znači da tržište istovremeno trpi pritisak sa dve strane: skuplji je energent potreban za proizvodnju đubriva, dok su otežani i transport i međunarodna trgovina gotovim proizvodima i sirovinama.
Svetska banka posebno je upozorila na poremećaje u snabdevanju ureom i DAP-om – diamonijum-fosfatom, kao i LNG-om.
FAO upozorava: Posledice se mogu videti tek na narednim žetvama
Najveći problem za poljoprivredu jeste to što se posledice visokih cena đubriva ne moraju odmah videti.
Kada đubrivo postane preskupo, proizvođači mogu da smanje količinu koju primenjuju, promene tehnologiju proizvodnje ili se odluče za kulture koje zahtevaju manje inputa.
FAO upozorava da čak i relativno malo smanjivanje upotrebe đubriva u pojedinim proizvodnim sistemima može dovesti do znatnijeg pada prinosa.
Zato je FAO još u maju upozorio da bi nedostatak i poremećaji na tržištu đubriva mogli da utiču na prinose i ponudu hrane tokom druge polovine 2026. i tokom 2027. godine.
To je važna razlika u odnosu na klasičan rast cena hrane. Poskupljenje đubriva danas može postati problem sa količinom i cenom hrane tek nekoliko meseci kasnije, kada stigne naredna žetva.
Svet troši gotovo 200 miliona tona mineralnih hraniva
Koliko je savremena poljoprivreda zavisna od mineralnih đubriva pokazuju i najnoviji podaci FAOSTAT-a.
Globalna poljoprivredna potrošnja neorganskih đubriva dostigla je 2024. godine oko 197 miliona tona hraniva.
Prethodna velika energetska i đubrivarska kriza već je pokazala šta se događa kada cene naglo porastu. Između 2021. i 2022. svetska upotreba mineralnih đubriva pala je 5,7 odsto, na 187 miliona tona, da bi se potom ponovo oporavila.
Zbog toga kretanje cena gasa nije samo energetsko pitanje.
Za poljoprivrednike ono vrlo brzo postaje pitanje koliko će koštati hektar pšenice ili kukuruza, koliko će mineralnog đubriva moći da primene i kakav će prinos na kraju ostvariti.
Šta to znači za poljoprivrednike
Pred narednu sezonu zato će biti posebno važno pratiti ne samo cenu gotovog đubriva već i tržište prirodnog gasa.
Evropsko tržište trenutno ulazi u zimu sa znatno manjim zalihama nego što je uobičajeno, dok je globalno LNG tržište zategnuto. Reuters navodi da bi, u slučaju hladne zime i nastavka problema u snabdevanju, pritisak na cenu gasa mogao dodatno da poraste.
Za poljoprivrednike to stvara vrlo nezgodnu računicu. Ako đubrivo poskupi, smanjivanje njegove primene može smanjiti troškove po hektaru, ali istovremeno povećava rizik od nižeg prinosa.
Zbog toga će odnos cene đubriva, očekivane cene poljoprivrednog proizvoda i očekivanog prinosa biti jedna od najvažnijih ekonomskih računica pred narednu proizvodnu sezonu.
A upravo bi prirodni gas, iako se ne koristi direktno na njivi, ponovo mogao biti jedan od faktora koji će tu računicu određivati.
(FAO, Svetska banka, Reuters)
Pratite nas i putem iOS i android aplikacije
