NEMAČKE vlasti širom zemlje proveravaju zdravstveni sistem i kritičnu infrastrukturu kako bi utvrdile da li bi mogli da funkcionišu u slučaju oružanog sukoba, prenose mediji.
Foto: Michael Bihlmayer/imago stock&people/Profimedia, Mike Schmidt/Profimedia
Bundesver procenjuje da bi, u slučaju rata na teritoriji NATO-a, u nemačke bolnice moglo svakodnevno da stiže do 1.000 ranjenih vojnika. Pet vojnih bolnica u zemlji ne bi imalo dovoljno kapaciteta, pa bi veliki deo ranjenih morale da preuzmu civilne zdravstvene ustanove.
Jedna od bolnica obuhvaćenih pripremama nalazi se u Ulmu, na jugozapadu Nemačke. Ispod kompleksa nalazi se medicinski bunker iz vremena Hladnog rata, čije se ponovno stavljanje u funkciju sada razmatra.
Podzemni objekat završen je 1979. godine i projektovan tako da lekari mogu da nastave lečenje ranjenika i u slučaju nuklearnog napada. Može da primi do 2.000 ljudi na period od 90 dana, ali bi za ponovno korišćenje bilo neophodno modernizovati sisteme ventilacije i snabdevanja električnom energijom.
Nemačke bolnice razmatraju i postavljanje zaštitnih barijera protiv dronova i neprobojnih stakala, stvaranje većih zaliha lekova i pretvaranje podzemnih prostorija u skloništa. Civilni hirurzi se obučavaju za zbrinjavanje velikog broja ranjenika i povreda karakterističnih za ratne uslove.
– Da li je naš zdravstveni sistem spreman za to? Jedini odgovor je — ne – izjavio je glavni medicinski direktor vojne bolnice u Ulmu Benedikt Frimer.
Jedan od problema je i nedostatak stručnjaka sa odgovarajućim iskustvom, pošto, prema procenama, svega nekoliko stotina lekara u Nemačkoj ima iskustva u lečenju povreda karakterističnih za rat.
Bundesver je u martu održao najveću medicinsku vežbu u poslednjih nekoliko decenija, tokom koje je simuliran napad na Litvaniju i evakuacija ranjenika u nemačke bolnice.
(Sputnjik)
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
