VEĆ više od decenije mačke su brojnije od pasa kao kućni ljubimci, učvrstivši svoj status najrasprostranjenijih kućnih saputnika i jednog od najprepoznatljivijih simbola savremenog načina života.
Foto: Richard Drewe / Alamy / Profimedia
Njihov uticaj vidljiv je u svakom kutku japanskog društva, a nedavni izveštaj pripisuje im zasluge za generisanje očekivanih tri biliona jena (18,8 milijardi dolara) vrednosti za japansku ekonomiju ove godine – što je fenomen nazvan “mačkomika”.
Moć šape je posebno očigledna u jednoj retro četvrti Tokija, gde su se nedavnog popodneva posetioci iz Severne Amerike, Australije i Evrope tiskali oko prestoničkog samoproglašenog “grada mačaka”.
Njih je u Janaka Ginzu, na severoistoku grada, privukla njegova istorijska povezanost sa mačkama, čiji lik krasi izloge prodavnica i ulične znake, i gde posetioci mogu da jedu slatkiše u obliku mačaka i dizajniraju personalizovane hanko pečate sa sličnim motivima.
Činilo se da su gužva i toplo vreme sakrili krznene stanovnike Janaka Ginze od pogleda. Umesto toga, posetioci su se zaustavljali u prodavnicama suvenira kako bi kupili magnete za frižider sa “srećnim” crnim mačkama, razglednice, štapiće za jelo i posuđe.
– U Janaki je oduvek bilo mačaka jer ovde ima mnogo budističkih hramova. U stara vremena lutale su unaokolo i čak ulazile u različite kuće, ali su danas manje vidljive. Radije ostaju unutra tokom ovako toplog dana – kaže Jumiko Jamašita, vlasnica nekoliko mačaka, piše Gardijan.
Globalni procvat japanske književnosti pretvorio je mačku u marketinšku neman, više od veka nakon što je Nacume Soseki napisao jedan od najpoznatijih romana u zemlji, “Ja sam mačka”, ispričan iz perspektive jedne kućne mačke. Mačke zauzimaju istaknuto mesto u nadrealističkim romanima Harukija Murakamija, kao i u desetinama drugih dela, pre svega u “Letopis ptice koja navija sat” (ili Hronikama mačke lutalice) Hiro Arikave i “Gost mački” Takašija Hiraidea. Izdavači su čak iskoristili marketinšku moć mačaka kako bi kreirali korice za knjige koje imaju malo ili nimalo veze sa ovom životinjom.
Industrija koja prede milijarde
U naciji ljubitelja kućnih ljubimaca gde pripitomljeni psi i mačke nadmašuju broj dece mlađe od 15 godina, japanska domaćinstva su u 2025. godini imala 8,8 miliona mačaka, u poređenju sa 6,8 miliona pasa, pokazuje istraživanje Japanskog udruženja za hranu za kućne ljubimce. Prosečno domaćinstvo koje poseduje mačku, navodi se u istraživanju, potroši skoro 1,8 miliona jena (11.300 dolara) tokom života svog ljubimca.
Upravo taj nivo posvećenosti čini mačke velikim biznisom.
U svom najnovijem izveštaju Kacuhiro Mijamoto, profesor emeritus na Univerzitetu Kansaj, procenjuje da će ove životinje doprineti sa nešto manje od tri biliona jena (18,8 milijardi dolara) vrednosti japanskoj ekonomiji u 2026. godini.
On je, međutim, dodao da mačke i dalje generišu “uporediv ekonomski efekat, što pokazuje značajan doprinos koji mačke daju japanskoj ekonomiji”.
Među visokoprofilnim vlasnicima mačaka u Japanu su car i carica, a premijerka Sanae Takaiči navela je da više voli mačke nego pse.
Japanske mačke danas uživaju svu podršku ljudi i snažan status kućnih ljubimaca, ali dugoročni pad i starenje stanovništva mogli bi u budućnosti smanjiti njihov broj. Za sada, međutim, njihova popularnost i prisustvo ostaju veoma jaki.
Kako ljubimci postaju važan deo potrošačke kulture
U Srbiji se svest o kućnim ljubimcima dramatično promenila u poslednjih nekoliko godina. Prema zvaničnim podacima RZS-a koji su sumirali podatke za prethodnu godinu, građani Srbije su u prodavnicama na hranu, lekove i pomoćna sredstva za negu ljubimaca potrošili više od 19,5 milijardi dinara (oko 166 miliona evra).
Kao i u svetu, i u Srbiji važi pravilo – ljubimci su postali ravnopravni članovi porodice. Tržište usluga se razvija brzinom bebi opreme – od salona za šišanje, preko specijalizovanih veterinarskih zubara i oftalmologa, pa sve do pekara koje mese rođendanske torte za četvoronošce.
Dok tekst iz Gardijana napominje da su u Japanu mačke (8,8 miliona) ubedljivo pobedile pse (6,8 miliona), u Srbiji je situacija obrnuta.
Prema istraživanjima agencija, u Srbiji više od 65 odsto domaćinstava ima bar jednog kućnog ljubimca (što nas stavlja u sam evropski vrh po gustini populacije ljubimaca).
Prema procenama stručnjaka i proizvođača hrane stvarni broj mačaka u domovima je bar deset puta veći.
Jedan od najdinamičnijih segmenata ove “mačje ekonomije” u Srbiji jeste proizvodnja hrane za kućne ljubimce. Dok je pre petnaestak godina ova industrija bila tek u začetku, sa skromnim obimima proizvodnje, danas je značajno razvijena i pozicionirala Srbiju kao važnog regionalnog proizvođača.
Godišnja proizvodnja sada se procenjuje na oko 100.000 tona hrane za pse i mačke, što pokazuje snažan rast i industrijsko jačanje ovog sektora.
(BizPortal)
BONUS VIDEO:
CEO PARIZ SLAVI: Trenuci kada je PSŽ osvojio Ligu šampiona protiv Arsenala
Pratite nas i putem iOS i android aplikacije
