Visoke temperature ubrzavaju kvarenje hrane, posebno one životinjskog porekla, pa treba obratiti pažnju na uslove čuvanja i poreklo proizvoda
Intervencije veterinarske inspekcije na pijacama su preventivne i cilj im je sprečavanje rizika za potrošače, a ne označavanje cele hrane kao neispravne
Visoke temperature ne menjaju samo naše navike, već i brzinu kojom hrana može da postane rizična za potrošače. Posebno su osetljive namirnice životinjskog porekla, a dilema je još veća kada se kupuje na pijaci, gde kupac često nema ambalažu i deklaraciju na koju je navikao u supermarketu. Kako onda na 35 ili 40 stepeni proceniti gde kupovati sir, jaja, mlečne proizvode ili meso, koliko brzo ih odneti kući i šta bi trebalo da bude prvi znak upozorenja?
O tome je za Blic televiziju govorila prof. Radoslava Savić Radovanović sa Katedre za higijenu i tehnologiju namirnica životinjskog porekla Fakulteta veterinarske medicine. Njena poruka nije da građani treba da izbegavaju pijace i domaće proizvode. Naprotiv, ističe da podržava tradicionalnu i organsku proizvodnju. Ali tokom vrelih dana uslovi u kojima se hrana čuva postaju još važniji, jer visoke temperature pogoduju razmnožavanju mikroorganizama.
– Ove visoke temperature ne pogoduju, odnosno ni zdravlju ljudi, a pospešuju umnožavanje mikroorganizama koji su nepoželjni u hrani. Pre svega, to mogu biti patogeni mikroorganizmi kojih uopšte ne sme biti u hrani, a mogu da doprinesu i umnožavanju mikroorganizama koji izazivaju kvar i da posledično tome dovedu do kvara hrane – počela je prof. Savić Radovanović.
Šta zapravo znači kada inspekcija povuče hranu sa pijace
Veterinarska inspekcija kontroliše hranu na pijacama, uključujući poreklo/sledljivost, deklaracije i uslove čuvanja, a ima ovlašćenje i da naredi povlačenje hrane iz prometa kada za to postoje razlozi. Tokom poslednjeg vikenda u julu 2026. sa beogradskih pijaca povučeno je oko 60 kilograma hrane životinjskog porekla.
To, međutim, ne treba automatski tumačiti kao dokaz da je sva ta hrana bila pokvarena. Profesorka objašnjava da su beogradske pijace pod kontrolom Republičke veterinarske inspekcije, da se obavlja monitoring i uzimaju uzorci, ali i da proizvođači određenih proizvoda moraju da ispune propisane uslove. Kada je reč o sirevima, prodaja bi trebalo da bude organizovana u odgovarajućim prostorima i rashladnim vitrinama.
– To povlačenje je verovatno dobra procena kolega iz veterinarske inspekcije koji su predupredili tako da ta hrana, koja najverovatnije nije ili držana u adekvatnim uslovima ili nije adekvatnog porekla, znači izložena, i oni su sprečili da ta hrana dospe do potrošača – kaže profesorka.
Foto: Blic TV / screenshot
+4
Galerija
Drugim rečima, intervencija inspekcije ima preventivnu ulogu. Kod lako kvarljive hrane nije dovoljno samo kako proizvod izgleda u trenutku kupovine. Važni su poreklo, način proizvodnje, temperatura na kojoj je čuvan i uslovi u kojima je ponuđen kupcu.
Kako se kontroliše sir i koliko se čeka rezultat
Kontrola hrane nije stvar procene “od oka”. Veterinarski inspektor uzorak uzima na propisan način, nakon čega se on dostavlja akreditovanoj laboratoriji. Za potpunu mikrobiološku analizu, prema rečima sagovornice, može biti potrebno do sedam dana. Kada se pojavi sumnja da je određena hrana izazvala oboljenje, postupak podrazumeva dokazivanje istog uzročnika u konzumiranoj hrani i kod pacijenta.
Kao primer navodi Staphylococcus aureus, mikroorganizam kojim se stručno bavila tokom magistarskih i doktorskih studija.
– U slučaju pojave, ako se nešto prijavi, onda se mora dokazati isti uzročnik u uzorku, znači koji je konzumiran, i kod pacijenta, ako je oboleo. Recimo, to se odnosi na jednu vrstu mikroorganizama koji je star dva veka. Staphylococcus aureus, koji izaziva alimentarne intoksikacije, taj mikroorganizam u povoljnim uslovima može da stvori toksin i da dovede intoksikacije koje su blažeg oblika. Svi smo bar jednom imali tu intoksikaciju, kratak je inkubacioni period, negde 24 sata, praćenje stomačnim tegobama, znači grčevi, povraćanje, i uglavnom jako brzo prođe i često bude neprijavljen.
Foto: G. Srdanov / RAS Srbija
+4
Galerija
Foto: Siniša Pašalić / Ringier
+4
Galerija
Jaja na 35 stepeni – poreklo i uslovi čuvanja nisu sitnica
Posebna tema su jaja koja se na pojedinim pijacama mogu videti na otvorenim tezgama, čak i kada temperatura prelazi 35 stepeni.
Profesorka se ogradila da jaja nisu njena uža stručna oblast, ali je ukazala na ono što potrošač treba da zna: važni su poreklo, klasiranje i rok trajanja. Posebnu pažnju tokom leta treba obratiti na rizik od salmonele.
– Postoji rizik, naročito sada u toplim periodima, jer jedna familija mikroorganizama koja ima preko 2.000 različitih serotipova, a to su salmonele, naročito se mogu naći u jajima, i iz tog razloga se preporučuje leti da se one ne koriste živa za pripremanje, naročito torti i kolača. Termička obrada je obavezna.
Za građane je praktična poruka jasna – “domaće” samo po sebi nije podatak koji govori dovoljno o bezbednosti proizvoda. Kupac bi trebalo da zna poreklo jaja, a ona bi trebalo da budu držana u odgovarajućim, propisanim uslovima.
Upravo tu profesorka vidi i odgovornost upravljača pijaca. Proizvođačima, smatra, treba omogućiti uslove u kojima će svoju robu moći pravilno da izlože i čuvaju.
Pokvaren proizvod može da se pojavi i u prodavnici
Rizik nije vezan samo za pijace. Tokom razgovora pomenut je i konkretan slučaj pavlake kupljene u prodavnici koja je, iako u roku trajanja, bila izrazito kisela, a problem se odnosio na celu raspoloživu seriju u tom objektu. Profesorka objašnjava da uzrok može biti u različitim delovima proizvodnog i distributivnog lanca: od sirovine i proizvodnog procesa do temperature tokom skladištenja. Zato rok trajanja jeste važan, ali nije jedino što potrošač treba da primeti.
Ako proizvod ima karakteristike koje očigledno odstupaju od onoga što je uobičajeno, činjenica da datum na pakovanju nije istekao ne znači da promenu treba ignorisati.
– Hrana je bezbedna, pre svega zato što je pod kontrolom, stalnom kontrolom Republičke veterinarske inspekcije Ministarstva za poljoprivredu i mi sarađujemo sa njima. U ovim danima bih istakla da se pooštri higijena, naročito pranje ruku svih tih ljudi koji prodaju, jer oni moraju biti adekvatno i obučeni, imaju mantile, manžetne i kape. Kad odete na pijacu odmah pogledajte kako prodavac izgleda, kako izgleda ta vitrina i uglavnom treba to što se prodaje treba da bude u rashladnoj vitrini.
Za kupca je to možda i najjednostavnije pravilo za vrele dane: proveriti od koga se kupuje, pogledati uslove u kojima proizvod stoji i lako kvarljivu hranu što pre odneti kući i staviti na odgovarajuću temperaturu. Kod jaja dodatno treba voditi računa o poreklu i izbegavati njihovu upotrebu u sirovom stanju za letnje torte i kolače, dok rashlađene mlečne proizvode ne treba satima nositi po gradu.
Visoke temperature same po sebi ne znače da treba odustati od pijace ili domaće hrane. Znače, međutim, da tokom leta ono što se često uzima zdravo za gotovo – rashladna vitrina, poreklo proizvoda, higijena prodavca i brz odlazak od prodavnice do frižidera – postaje mnogo važnije.
. (Foto: Vesna Bjelić, Shutterstock/ Matej Kastelic / Ringier)
dr Radoslava Savić Radovanović (Foto: Blic TV / screenshot)
Veterinarska inspekcija (Foto: G. Srdanov / RAS Srbija)
meso (Foto: Siniša Pašalić / Ringier)








