- Blic Biznis
Pretrpavanje veš-mašine otežava njen rad, smanjuje kvalitet pranja i dugoročno može izazvati skupe kvarove
Kapacitet mašine označava maksimalnu količinu suvog veša za određeni program, a ne preporučenu količinu za svako pranje
Ukoliko ste i vi jedan od onih koji voli da “pretrpa” mašinu, imajte na umu sledeći put da u tom slučaju mašina teže radi, veš se lošije pere, a dugoročno se povećava opterećenje delova čija popravka može da košta desetine hiljada dinara.
Nije poenta da bubanj bude pun do vrha
Za početak, znajte da kapacitet mašine, recimo 7, 8 ili 10 kilograma, nije preporuka već maksimalna količina suvog veša za određeni program. Kada se bubanj napuni preko mere, garderoba nema dovoljno prostora da se normalno pomera, pa voda i deterdžent teže prolaze kroz nju. Logično, preopterećenje može da smanji efikasnost pranja i dugoročno ošteti uređaj.
Poseban problem nastaje tokom centrifuge. Velika količina veša, naročito kada upije vodu, postaje veoma teška, pa mašina mora da se izbori sa većim opterećenjem i neravnomerno raspoređenom masom. Preopterećenje može izazvati pojačane vibracije, a kod ozbiljnog preopterećenja i oštećenje bubnja i ležaja.
Najskuplji deo nije struja
Kada se priča o štednji, većina gleda samo broj kilovata. Međutim, ako zbog stalnog prepunjavanja strada ležaj, amortizer, kaiš, motor ili drugi sklop, računica se vrlo brzo menja. Jedan servis može da košta višestruko više nego struja koju ste pokušali da uštedite jednim pranjem manje.
Zato je iz kućnog budžeta mnogo pametnije gledati ukupan trošak korišćenja mašine, a ne samo koliko košta jedno pranje. Mašina koja pravilno radi godinama definitivno predstavlja manji udar na budžet od uređaja koji se često kvari zbog nepravilnog korišćenja.
Koliko zapravo troši jedno pranje?
Potrošnja zavisi od modela, programa, temperature i količine veša. Evropska komisija navodi da su savremene mašine zahvaljujući novijim standardima značajno efikasnije i da je prosečna potrošnja novih mašina u EU 2020. bila oko 96 kWh godišnje u standardizovanom obračunu, uz prosečno 174 ciklusa godišnje.
U Srbiji konačan trošak zavisi i od tarife i zone potrošnje. Prema važećem EPS cenovniku, u zelenoj zoni aktivna energija u višoj tarifi iznosi 9,6136 dinara po kWh, a u nižoj 2,4034 dinara, bez akcize i PDV-a.
To znači da, ako bi jedno pranje potrošilo, recimo, 0,5 kWh, sama aktivna energija bi u zelenoj zoni koštala oko 4,81 dinar u višoj, odnosno oko 1,20 dinara u nižoj tarifi, pre ostalih stavki na računu. Dakle, razlika postoji, ali nije razlog da zbog nekoliko dinara rizikujete kvar mašine.
Jeftina struja jeste važna
Ako imate dvotarifno brojilo, pranje veša u nižoj tarifi može da bude racionalan način za smanjenje troškova za struju. Razlika između više i niže tarife u zelenoj zoni je velika: cena aktivne energije je približno četiri puta niža tokom jeftinije tarife.
Ali ni tada ne treba praviti grešku i trpati dve pune mašine veša u jednu. Bolje je imati dva pravilno napunjena ciklusa u jeftinoj tarifi nego jedan prenatrpan ciklus koji neće dobro oprati veš i dodatno opteretiti uređaj.
Koliko uopšte može da košta popravka mašine?
Cena zavisi od modela i konkretnog kvara, pa nije odgovorno tvrditi da će određeni deo uvek koštati isti iznos. Ipak, upravo su mehanički delovi poput ležajeva i elemenata koji nose i stabilizuju bubanj među onima koji mogu napraviti ozbiljniji servisni račun.
Zato je princip jednostavan: ako mašina počne da lupa, skače, proizvodi neuobičajenu buku ili snažno vibrira tokom centrifuge, ne treba samo pojačati program i nadati se da će proći. Proizvođači upravo preopterećenje navode kao jedan od mogućih uzroka takvog ponašanja.
Nova veš-mašina danas može da košta od oko 27.000 dinara za osnovne modele, dok se solidni uređaji od 7 kg uglavnom kreću između 30.000 i 50.000 dinara. Zato nekoliko „ušteđenih“ pranja nema mnogo smisla ako zbog stalnog pretrpavanja mašine ranije dođe do ozbiljnog kvara i skupog servisa.
Najjeftinije pranje je ono koje ne ponavljate
Ako se veš posle jednog prepunjenog ciklusa nije dobro oprao, znajte i da ćete verovatno morati da ga perete ponovo. Tu „ušteda“ od jednog pranja odmah nestaje, jer ste potrošili dodatnu vodu, deterdžent, struju i vreme. Uz to, prepunjen bubanj je možda izazvao habanje mašine i garderobe.
Zato je logika vrlo jednostavna: ne jurite minimalan broj pranja po svaku cenu. Napunite mašinu prema njenom kapacitetu i programu, ostavite dovoljno prostora da se veš slobodno pomera i, kada god možete, koristite nižu tarifu.
Na kraju, imajte u vidu da nekoliko dinara uštede na jednom pranju nema mnogo smisla ako zbog preopterećenja skratite životni vek mašine ili završite kod servisera. Veš će sačekati još jedno pranje, dok popravka mašine lako može da postane ozbiljna stavka u kućnom budžetu.
Mašina za veš (Foto: Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia / Profimedia)
