ER SRBIJA je na beogradskom aerodromu „Nikola Tesla“ dočekala još jedan avion tipa embraer E-195, čime nastavlja planirano proširenje i modernizaciju svoje flote. Nova letelica srpske nacionalne avio-kompanije, registarske oznake YU-ATA, proizvedena je 2015. godine i ima konfiguraciju sa 118 sedišta.
Foto: Promo
„Proširenje flote i uvođenje modernijih aviona deo su naše dugoročne strategije razvoja. Na taj način jačamo operativne kapacitete i unapređujemo iskustvo putnika, povezujući Beograd sa brojnim destinacijama u Evropi i svetu. Kontinuirana modernizacija flote omogućava nam da zadržimo vodeću poziciju u regionu i obezbedimo visok nivo efikasnosti i komfora. U narednom periodu očekujemo još jedan avion istog tipa, čime ćemo dodatno povećati fleksibilnost u planiranju saobraćaja“, izjavio je Jirži Marek, generalni direktor Er Srbije.
Foto: Promo
Avion embraer E-195 pokreću dva General Electric motora snage od po 18.500 lbf (82,29 kN). Letelica ima raspon krila od 28,72 metra, dužinu od 38,67 metara i maksimalnu visinu leta od 41.000 stopa, odnosno 12.500 metara. Pre nego što je stigao u Srbiju, avion je dobio novi vizuelni identitet Er Srbije, sa prepoznatljivim bojama i oznakama nacionalnog avio-prevoznika, u San Hoseu, glavnom gradu Kostarike, gde je sproveden proces farbanja i priprema letelice za ulazak u saobraćaj. Letačku posadu Er Srbije kojim je avion doleteo iz Kostarike za Beograd činili su kapetan Damir Maršić i kopilot Aleksandar Krstić.
Foto: Promo
Flotu Er Srbije trenutno čini ukupno 29 aviona, i to četiri širokotrupna aviona erbas A330-200, tri A320-200, devet A319-100, tri embraera E-195 i deset letelica tipa ATR 72-600. Er Srbija osnaživanjem flote potvrđuje posvećenost stalnom unapređenju svojih operacija i podizanju kvaliteta usluga, a u skladu sa širenjem mreže destinacija, povećanjem broja letova i jačanjem prisustva na tržištu.
Foto: Promo
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi – životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
