ORANICE su sve skuplje zbog ograničenog kapaciteta zemljišta koje se ne može proizvesti, smanjenja ukupnih obradivih površina i visoke tražnje za proizvodnjom hrane. Podaci Republičkog geodetskog zavoda jasno pokazuju da je poljoprivredno zemljište danas postalo jedna od najsigurnijih investicija.
Foto: Andrii Yalanskyi / Alamy / Profimedia
Prema procenama stručnjaka, kao što je agroekonomista Milan Prostran, vrednost zemljišta u Srbiji i globalno nastaviće da raste.
Glavni razlozi rasta cena
- Nedostatak resursa: Zemljište se ne može veštački stvoriti.
- Gubitak površina: Srbija konstantno gubi poljoprivredne površine usled širenja gradova, puteva i industrije.
- Pretvaranje u građevinsko zemljište: Paradoksalno, oranice oko Beograda postaju skuplje od onih u Vojvodini jer kupci računaju na prenamenu zemljišta u građevinske parcele zbog urbanizacije.
- Sigurna investicija: U vrednim i kriznim vremenima, kapital se masovno seli u nekretnine i zemlju kao zaštita od inflacije.
- Povećana tražnja za hranom: Globalne potrebe za hranom rastu, što podiže vrednost onima koji tu hranu mogu da proizvedu.
Trenutno stanje na tržištu Srbije
- Prosečna cena: Trenutna prosečna cena za hektar oranice iznosi oko 9.600 evra.
- Ekstremi: U Vojvodini (okolina Bačke Topole i Čeneja) najkvalitetnije parcele dostižu rekordne iznose od čak 100.000 do 120.000 evra po hektaru.
- Usitnjenost kao problem: Prosečan posed iznosi oko 6,4 hektara. Država zbog toga pokušava da pokrene procese komasacije (ukrupnjavanja) kako bi proizvodnja bila ekonomski isplativija.
Pratite nas i putem iOS i android aplikacije
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
