NOVI ratovi prete da ponovo uzdrmaju tržište nafte, dok ekonomisti upozoravaju na mogućnost stagflacije.
Foto: Profimedia/Ilustracija
Od 1860. do 1940. godine cene barela različitih vrsta nafte menjale su se u skladu sa globalnim događajima. Tokom Prvog svetskog rata došlo je do njihovog rasta, dok su nakon krize iz 1929. godine naglo pale. U periodu od 1948. do 1970. cene su ostale relativno stabilne i niske, da bi potom usledio niz kriza poznatih kao „naftni šokovi“.
Tokom poslednjih šest decenija cena sirove nafte često je služila i kao pokazatelj i kao okidač globalnih ekonomskih kriza. Nagli rast cena, obično izazvan geopolitičkim napetostima, neretko je pokretao recesije, dok su oštri padovi usledili kada bi potražnja kolabirala.
„Prvi naftni šok“ započeo je 1971. godine napuštanjem međunarodnog monetarnog sistema iz Breton Vudsa, koji je trajao 27 godina i iz kojeg je proisteklo osnivanje Međunarodnog monetarnog fonda.
Napetosti na Bliskom istoku dodatno su eskalirale 1973-74. godine tokom takozvanog Jomkipurskog rata (poznatog i kao Oktobarski rat). Sukob je trajao od 6. do 26. oktobra 1973. i vodio se između Izraela i koalicije arapskih država predvođenih Egiptom i Sirijom. Rat je počeo iznenadnim napadom Egipta i Sirije na dan jevrejskog praznika Jom kipur i trajao je relativno kratko.
Nakon toga su arapske zemlje proizvođači nafte, među kojima je bila većina današnjih članica OPEC-a, uvele embargo državama koje su podržavale Izrael. U roku od godinu dana cena nafte porasla je četiri puta – sa tri dolara na 12 dolara po barelu.
Iako ovaj podatak na prvi pogled deluje iznenađujuće, treba imati u vidu da je američki dolar početkom sedamdesetih bio znatno snažniji nego danas i da je od tada u velikoj meri izgubio na vrednosti. Kada se preračuna u današnji novac, 12 dolara iz 1973. godine odgovara vrednosti od oko 88 dolara, prema kalkulatoru inflacije Kancelarije za statistiku pri Američkom birou rada (US Bureau of Labor Statistics).
Samo nekoliko godina kasnije dogodio se „drugi naftni šok“. Iranska revolucija 1978. godine i potom iransko-irački rat 1980. doveli su do novog snažnog rasta cena. Tada su vlast u Iranu preuzeli radikalni šiiti, koji i danas vode sukobe protiv udruženih snaga SAD i Izraela.
Cena nafte tada je porasla sa 15,85 dolara na gotovo 40 dolara po barelu, što u današnjoj vrednosti iznosi oko 156 dolara. To znači da se svet već ranije suočavao sa prelaskom „magične granice“ od 100 dolara po barelu nafte, iako ne u nominalnom iznosu.
Novi skok cena dogodio se desetak godina kasnije, tokom prvog, kraćeg iračkog rata. Tada je cena barela dostigla 41 dolar, odnosno oko 103 dolara kada se preračuna u današnje vrednosti.
Nakon tog perioda, pa sve do američko-izraelskog napada na Iran, Bliski istok više nije bio izvor tako naglih skokova cena nafte, iako globalnih ekonomskih i političkih potresa nije nedostajalo.
U međuvremenu su se dogodili svetska finansijska kriza 2008. godine, pandemija korona virusa i početak rata u Ukrajini, koji su poremetili lance snabdevanja. Za razliku od drugih kriza, pandemija je dovela do do tada nezabeleženog pada cena nafte – čak do minus 38 dolara po barelu – što je snažno uzdrmalo najveće svetske naftne kompanije.
Početak rata u Ukrajini uznemirio je tržišta krajem zime 2022. godine, a cena nafte porasla je do 130 dolara po barelu, odnosno oko 143 dolara u današnjoj vrednosti.
Iz ovog pregleda može se zaključiti da se svet i ranije suočavao sa naglim i snažnim rastom cena najvažnijeg energenta, čak i većim nego što su današnji.
Obustavljanje protoka oko 20 odsto dnevnih svetskih potreba za naftom kroz Ormuski moreuz svakako predstavlja ozbiljan problem za globalnu ekonomiju na duži rok. Ipak, eventualno uništavanje naftne infrastrukture na Bliskom istoku – ne samo u Iranu, već i u susednim državama – moglo bi da izazove još veće poremećaje na tržištu i dodatni rast cena.
Nova recesija na pomolu?
Ekonomisti upozoravaju da bi novi talas inflacije mogao da oslabi potrošačku potražnju i negativno utiče na ekonomsku aktivnost širom sveta. Sve češće se pominje mogućnost stagflacije – situacije u kojoj ekonomski rast stagnira, dok inflacija nastavlja da raste.
– Priče o recesiji su se vratile – rekao je i glavni ekonomista računovodstvene firme Deloitte u Velikoj Britaniji, Ijan Stjuart (Ian Stewart) za Guardian.
– Rastuće cene nafte i gasa su predznaci ekonomskih problema. Više cene energije, izazvane ratom ili revolucijom na Bliskom istoku, bile su glavni faktori u zapadnim recesijama 1973, 1979. i 1990. godine, a nagli rast cena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu srušio je stopu rasta Evrope 2023. godine.
Viši troškovi zaduživanja i povećana geopolitička neizvesnost mogli bi dodatno da utiču na smanjenje poslovnih investicija i usporavanje globalne trgovine, što znači da bi države čiji je ekonomski rast već krhak mogle da se nađu veoma blizu nove recesije.
(Kurir)
Pratite nas i putem iOS i android aplikacije
