- Blic
Veliki požar na naftnom terminalu u Tuapsu izazvao je toksični smog duž crnomorskog primorja i uzrokovao ekološku katastrofu.
Zagađenje se proširilo do 300 kilometara, škole i vrtići su zatvoreni, a građanima je savetovano da ostanu u kućama.
Veliki požar naftnog terminala u Tuapsu širi toksični smog duž celog ruskog crnomorskog primorja. Iako je situacija ozbiljna, predsednik Rusije Vladimir Putin ne pokazuje znake zabrinutosti.
Dok vatrogasci gase vatru, a spasilačke službe uklanjaju posledice razaranja, Vladimir Putin nastavlja sa redovnim sastancima i javnim nastupima. Deluje da želi da pošalje poruku da drži situaciju pod kontrolom, iako je jasno da požari nisu slučajni, već rezultat preciznih napada ukrajinskih dronova.
Prvi u nizu napada dogodio se u noći 16. aprila, kada su dronovi pogodili infrastrukturu rafinerije. Izbio je veliki požar u kojem su poginule dve osobe, dok je sedam povređeno. Vlasti su bile primorane da proglase vanredno stanje u Tuapsu.
Ipak, to nije promenilo ponašanje Kremlja. Istog dana Putin je razgovarao o podršci učesnicima ruske vojne operacije u Ukrajini sa liderom Karačajevo-Čerkezije, prenosi The Moscow Times.
Napadi se nastavljaju, situacija se pogoršava
Dok je požar još tinjao, Putin se bavio temama koje nisu povezane sa krizom – od kulture do poljoprivrede i infrastrukturnih projekata.
Zvanično je saopšteno da je požar ugašen 19. aprila, ali već dan kasnije usledio je novi napad. Ukrajinski dronovi ponovo su pogodili rezervoare za gorivo i izazvali nove eksplozije.
Posledice su brzo eskalirale.
Nafta se izlila u Crno more, a zagađenje je stiglo i do lokalnih reka. Građani opisuju prizore kao “kišu nafte” – ulice su prekrivene masnim slojem.
Foto: east2west news / WillWest News / Profimedia
+2
Galerija
Dim iz zapaljenog terminala proširio se i do 300 kilometara, zahvativši Soči, Anapu i Stavropolj. Zdravstvene vlasti apelovale su na građane da ostanu u kućama, zatvore prozore i nose maske. Škole i vrtići su zatvoreni.
Podrška Putinu pada sedmu nedelju zaredom
Istovremeno, raste nezadovoljstvo u Rusiji.
Nakon ograničenja interneta i blokade Telegrama, podrška Putinu opada već sedmu nedelju zaredom.
Prema podacima VCIOM, u periodu od 12. do 19. aprila podrška je pala za još 1,1 procentni poen i sada iznosi 65,6 odsto.
Od početka aprila pad iznosi 4,5 poena, od marta 7,9, dok je od početka godine ukupno smanjenje čak 12,2 procentna poena.
To je najniži nivo podrške još od 2018. godine, kada je Kremlj najavio povećanje starosne granice za penziju. Tada je rejting pao za čak 19 poena.
Pad nije bio ovako izražen ni tokom mobilizacije 2022. godine, niti u vreme predsednikovanja Medvedeva tokom rata u Gruziji i globalne finansijske krize.
“Društvo počinje da se umara”
Politolog Ilja Grasjenkov ocenjuje da ovi podaci više nisu statistička greška, već jasan signal promena.
– Društvo počinje da se umara – kaže on.
Kako objašnjava, ograničenja se gomilaju, perspektiva poboljšanja se ne vidi, a negativan stav više nije marginalan, već postaje društveno prihvatljiv.
– Ljudi mogu da podnesu ograničenja ako veruju da imaju smisla i da su privremena. Ali kada se uz to pojavi osećaj pogoršanja finansijske situacije, ne dolazi do mobilizacije, već do tihe izolacije – zaključuje Grasjenkov.
Vladimir Putin (Foto: Valery Sharifulin / Zuma Press / Profimedia / Profimedia)
“Kiša nafte” u ruskom gradu Tuapseu (Foto: east2west news / WillWest News / Profimedia)







