Opština Obilić na području Kosova i Metohije, u kojoj je većinsko albansko stanovništvo, a gradonačelnik je iz redova Samoopredeljenja Aljbina Kurtija, prvi put je ove godine pokrenula inicijativu da na teritoriji opštine obeleži 637 godina od Kosovske bitke na Gazimestanu! Komemoracija bi se održala 15. juna, što je julijanskom kalendaru 28. jun, datum kada se odigrala jedna od najvećih bitaka u istoriji srpskog naroda, a ovaj potez Kurtija tumači se kao još jedan pokušaj otimanja srpskog nacionalnog identiteta.
Ali, nije to i jedini Kurtijev pokušaj da na Kosovu i Metohiji zatre sve što ukazuje na srpski identitet i prekroji srpsku istoriju. Albanski “istoričari” već godinama pripremaju teren za apsurdnu tezu da je loza Nemanjića zapravo albanska dinastija “Nimani”. Ukoliko lažni premijer tzv. Kosova ostvari svoj naum i Priština centralizuje školski i obrazovni sistem, srpski đaci bi bili primorani da uče kako su Stefan Nemanja, Sveti Sava i car Dušan zapravo “albanski plemići i nacionalni heroji”.
Aljbin Kurti Foto: Armend NIMANI / AFP / Profimedia
Albanci kao nacija nastali krajem 19. veka
Uz prosvetu, ključna meta Kurtijevog režima je i Srpska pravoslavna crkva. Priština kroz novi obrazovni sistem namerava da promoviše koncept po kojem manastiri na Kosovu i Metohiji, poput Visokih Dečana i Gračanice, više nisu srpske zadužbine, već “albanski pravoslavni vizantijski spomenici”. Pravoslavlje na Kosmetu se beskrupulozno pokušava predstaviti kao vera albanskih plemena pre dolaska Slovena, uz insistiranje na isključivoj vezi sa Vizantijom.
Čedomir Antić, istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, ocenjuje za Kurir da se Kurti trudi da nam prekroji i ukrade istoriju, budući da njegov narod do kraja 19. veka nije ni postojao kao nacija.
– Kada neko nešto nema, jedini način da dobije je da prisvoji, ili ukrade, pa je takav i slučaj Aljbina Kurtija sa pokušajem prisvajanja srpske istorije. Albanci se kao narod prvi put pominju u 11. veku. Bavili su se stočarstvom, imali su plemenske saveze. Vremenom se povećao broj stanovnika, porastao natalitet. Krajem 19. veka su nastali kao nacija, dakle, kasnije od suseda. Ne treba da čudi činjenica što žele da prisvoje tuđu istoriju, budući da su tvrdili i da su Aleksandar Veliki i Filip, takođe, Albanci. Pokušali su da se vade na tezu da na ovom prostoru svi imamo slično genetsko poreklo, što je logično zbog tolikog mešanja stanovništva. Ali, tu dolazimo do problema njihove nacionalnosti i njihovog jezika. Njihovom jeziku na ovim prostorima nijedan drugi jezik nije sličan – ističe Antić.
Čedomir Antić, istoričar Foto: Kurir Televizija
On naglašava da Albanci pokušavaju da prisvoje srpske svetinje, da loza Nemanjića bude “Nimani”, a u vreme Kosovskog boja čak nisu ni bili na prostoru današnjeg Kosova i Metohije!
– To što Kurti radi srpskom narodu nije niko još od 1990. Zanima ga samo širenje nacije i albanskog lobija. Albanci 1389. godine nisu bili pod Otomanskom vlašću, nisu bili na prostorima Kosova i Metohije! Značaj Kosovskog boja je toliko veliki da Albanci nisu prvi koji pokušavaju da ga proglase svojim. To su pre njih pokušavali i Hrvati i Bošnjaci. Ne samo da žele da nam otmu istorijsku bitku našeg naroda, već pokušavaju da prisvoje naše svetinje, da Nemanjići budu albanska dinastija ”Nimani”, a Sveti Sava albanski plemić. Što je glava praznija, to je bezobraznija – zaključuje Antić.
Bogata srpska istorija
Željko Injac, verski analitičar, za Kurir govori o značaju jedne male zemlje koja svojom bogatom istorijom može da parira mnogima.
– Albanci žive na našoj zemlji, zato bi da prisvoje našu istoriju, jer svoju nemaju. Nismo ni svesni koliko smo bogat narod, iako smo mali i zbog te velike istorije možemo se meriti sa mnogo većim zemljama od naše. To je sada borba narativa, ko nametne svoje, taj pobeđuje. Živimo u 21. veku gde se sve relativizuje, mi snosimo odgovornost za sopstvenu istoriju, ne smemo da dozvolimo da nam otimaju svetinje, crkva i država moraju podjednako da se uključe u ovu borbu. Albanci u vreme Kosovskog boja nisu ni živeli na Kosovu i Metohiji, a sad tvrde da je to sve njihovo! Pa, oni su te iste svetinje, za koje sada tvrde da su njihove, rušili pre dvadesetak godina! Postoje snimci i dokazi za to. Čekajte, zašto ruše nešto za šta misle da je njihovo? Zašto moraju da potenciraju na tom prisvajanju, ako to nešto već smatraju svojim? – zaključuje Željko Injac.
Željko Injac, verski analitičar Foto: Kurir
Albanski gorštaci sišli sa planina na srpsko Kosovo
Istoričar Srđa Trifković navodi da su Srbi već iskusili pokušaj krađe svoje istorije.
– U Hrvatskoj se tvrdi da nas nije bilo ni pre turske, a kamoli austrijske vlasti, dok su u Bosni i Hercegovini, tobože, Srbi bili došljaci negde u vreme pada pod Osmanlije. Taj pokušaj otimanja istorije je već oproban. U istom duhu, trenutne vlasti na Kosovu i Metohijii ne prezaju od laži i prevara da bi ubedili, pre svega, sami sebe da su u južnoj srpskoj pokrajini prisutni vekovima. Po turskim popisima znamo da sve do 18. veka tih albanskih gorštaka nije bilo ni u tragovima i da silaze sa svojih besputnih planina Severne Albanije u srpsko Kosovo tek nakon seobe Srba pod Arsenijem Čarnojevićem – navodi istoričar Srđa Trifković.
Srđa Trifković, istoričar Foto: Profimedia
Kurir Politika/Ana Gajičić
