EVROPSKI parlament i vlade država članica Evropske unije ulaze u završnu fazu pregovora o uvođenju digitalnog evra, nakon što su poslanici u četvrtak u Strazburu usvojili pregovaračku poziciju.
Foto: Jose Corrales Bermejo / Alamy / Profimedia
Najveći izazovi u nastavku pregovora biće postizanje dogovora o naknadama, kao i načinu na koji će banke i pružaoci platnih usluga biti obeštećeni za učešće u novom sistemu, prenosi Euronews.
Šta je digitalni evro?
Digitalni evro zamišljen je kao elektronski oblik novca centralne banke, koji bi izdavala i za koji bi garantovala Evropska centralna banka (ECB). Njegova svrha nije da zameni gotovinu ili postojeće bankarske usluge, već da ih dopuni.
Građani bi digitalne evre čuvali u posebnom digitalnom novčaniku, pri čemu maksimalni iznos koji će moći da drže još nije određen. Sistem će omogućavati i onlajn i oflajn plaćanja, a osmišljen je tako da obezbedi visok nivo privatnosti. To znači da ECB neće moći direktno da identifikuje korisnike na osnovu njihovih podataka o plaćanju.
ECB će obezbediti osnovnu infrastrukturu, dok će komercijalne banke i pružaoci platnih usluga građanima nuditi usluge korišćenja digitalnog evra.
Ključna sporna pitanja
Prema navodima tri izvora uključena u pregovore, najosetljivije pitanje biće postizanje dogovora o takozvanom modelu kompenzacije. Reč je o odluci o tome koje finansijske institucije imaju pravo na naknadu, u kom iznosu i na koji način će biti plaćene za pružanje usluga u okviru sistema digitalnog evra.
Drugo važno pitanje odnosi se na raspodelu naknada u platnom prometu. Očekuje se da će trgovci plaćati niže naknade nego što trenutno izdvajaju za kartična plaćanja.
Najintenzivnija faza pregovora očekuje se na jesen, dok bi konačno usvajanje zakonskog okvira moglo da usledi do kraja godine. Prema trenutnom planu, digitalni evro trebalo bi da postane dostupan za plaćanje u prodavnicama od 2029. godine, nakon pilot-programa koji bi trebalo da počne 2027. godine.
(24sedam)
Pratite nas i putem iOS i android aplikacije
