Pokret nesvrstanih je osnovan pre 65 godina u Beogradu od strane 25 lidera, uključujući Tita, Nasera i Nehrua, kao odgovor na podelu sveta tokom Hladnog rata
Na godišnjicu u Beograd dolaze predstavnici zemalja sa globalnog juga i u razvoju, što potvrđuje značaj Pokreta i Beograda danas
Na današnji dan, pre 65 godina, lideri 25 država predvođeni Titom, Naserom i Nehruom, u Beogradu su osnovali Pokret nesvrstanih. Koliko Pokret, koji danas broji 120 članica, uspeva da ostane jedan od globalnih faktora međunarodnih odnosa.
Osnivanje pokreta u senci nuklearne pretnje i Berlinskog zida
Pre 65 godina, Beograd je šest dana bio centar svetske politike. Skup je predvodilo 25 lidera. U senci podela na dva bloka, Hladnog rata na vrhuncu i straha od nuklearnog sukoba.
Devetnaest dana pre početka konferencije počela je izgradnja Berlinskog zida. Prvog septembra 65. dok su u Beograd pristizale zvanice i počinjale sednice Prve konferencije nesvrstanih, izvedena je i prva sovjetska nuklearna proba posle gotovo tri godine moratorijuma.
Od 25 osnivača do 120 članica: Ideja Tita, Nehrua i Nasera i dalje živi
– Mi smo 1961. godine nastojali da Nesvrstani pokret, stvorimo kao branu hegemonističkim uticajima dva suprostavljena bloka i u tome smo uspeli. Tada u Beogradu smo imali 25 zemalja a danas Pokret nesvrstanih broji 120 zemalja. On je zaista bio celo vreme jedan od globalnih faktora međunarodnih odnosa. To je bila ideja njegovih osnivača Tita, Nehrua i Nasera. Tokom celog ovog perioda od 65 godina Pokret je zadržao taj vanblokovski karakter, samostalni karakter u međunarodnim odnosima – rekao je Nikola Milić, ambasador u penziji.
Novi geopolitički izazovi i povratak svetskih lidera u Beograd
Šezdeset pet godina kasnije na istom mestu okupiće se predstavnici pokreta. Rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku, odnosi velikih sila, energetska bezbednost, klimatske promene, sve brži razvoj veštačke inteligencije – i pitanje ko će od tog napretka zaista imati koristi.
U Beograd se ne vraća, kažu, istorijska slika, vraća se i ideja da države, bez obzira na veličinu i moć, treba da imaju pravo na glas.
+3
Galerija
– Ako pogledate goste koji dolaze nisu gosti iz neposrednog okruženja, već neke od najvećih zemalja globalnog juga i zemalja u razvoju. I sama činjenica da su oni spremni da dođu u Beograd, da iz različitih delova sveta dođu i predstave svoje pozicije, pokazatelj je značaja i simboličkog značaja koji je pokret nesvrstavanja imao od 60-tih godina, kao i uloge koje Beograd igra danas – naveo je Nikola Stojanović, savetnik predsednice Narodne skupštine i bivši državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova.
Kako male države da opstanu u svetu gde više ne vladaju samo dve sile
Nesvrstavanje u trenutnim geopolitičkim okolnostima, kada se očekuje od mnogo većih igrača da se opredele i zauzmu stranu, nameće poziciju za one male kako da odigraju i da je sačuvaju.
– Teže je održiva sada nego pre 60 godina kada smo imali dve supersile i samo smo se prema njima opredeljivali, kritički. i saradnički smo i podržavali neke njihove inicijative u prilogu miru i razoružanju, ali isto tako smo se suprostavljali njihovoj hegemoniji na raznim kontinentima. Danas imamo 120 zemalja koje u suštini vode nesvrstanu politiku, ali se prilagođavaju sadašnjoj situaciji, koja je različita od 60-tih godina jer sada imamo više sila i više nekih faktora regionalnih i svetskih koji rezonuju da treba da nameću svoje interese i da male zemlje vode računa o tome – naveo je Milić.
Foto: Vesna Lalić / Ringier
+3
Galerija
– Očekujem da će poruke koje se budu plasirale i sa srpske strane i sa drugih strana na ovom skupu biti poruke poštovanja međunarodnog prava, Povelja Ujedinjenih nacija, poštovanja principa poput teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemalja, nemešanja unutrašnja pitanja, prava svakog da iznese svoje mišljenje i poruke da su multilateralizam, diplomatija i dijalog najbolji načini da se rešavaju problemi – rekao je Stojanović.
Park prijateljstva: Sadnja novog “drveća mira” kao simbol opstanka
Istorija se vraća i u Park prijateljstva – gde su 1961. stabla sadili Tito, Nehru, Naser, biće zasađena nova “drveća mira”.
Park je i nastao povodom Prve beogradske konferencije – simbol međunarodnog skupa, vremenom je postao diplomatska tradicija, a sutra će dobiti novi sloj.
Pokret nesvrstanih zemalja sveta (Foto: Grad Beograd)
Tito, 1961. godine
Sastanak nesvrstanih u Beogradu (Foto: Vesna Lalić / Ringier)
