Studija iz 1960. godine predviđala je da bi svetska populacija mogla ‘matematički odleteti u beskonačnost’ 13. novembra 2026. godine, ako bi rast broja stanovnika nastavio istim tempom.
Autori studije nisu zaista tvrdili da će tada nastupiti smak sveta, već su želeli da ukažu na nemogućnost beskonačnog rasta populacije.
Studija iz 1960. godine ponovo privlači pažnju javnosti zbog neobičnog predviđanja koje se vezuje za 13. novembar 2026. godine. Iako se na društvenim mrežama već govori o “smaku sveta”, stvarnost je mnogo manje dramatična – naučnici nisu tvrdili da će Zemlja tog dana nestati, već su matematičkim modelom pokušali da pokažu šta bi se dogodilo kada bi broj stanovnika nastavio da raste tadašnjim tempom.
Rad je pre 66 godina objavljen u uglednom naučnom časopisu “Science”, a njegovi autori bili su austrijsko-američki fizičar Hajnc fon Ferster i njegove kolege sa Univerziteta Ilinois.
Zašto baš 13. novembar 2026?
Naučnici su analizirali istorijske demografske podatke i zaključili da svetska populacija ne raste samo eksponencijalno, već da se njen rast dodatno ubrzava.
Kada su taj matematički trend produžili u budućnost, dobili su krajnje neobičan rezultat: petak, 13. novembar 2026. godine. Prema njihovom modelu, broj stanovnika Zemlje tog dana bi se matematički približio beskonačnosti – pod uslovom da se rast nastavi na isti način kao tokom prethodnih približno 2.000 godina.
Autori su to svojevremeno opisali veoma dramatičnom rečenicom: Naši pra-praunuci neće umreti od gladi. Biće zgnječeni do smrti.
Naravno, nije bila reč o doslovnom predviđanju da će beskonačan broj ljudi živeti na Zemlji. Model je, između ostalog, trebalo da pokaže da takav rast stanovništva ne može da traje zauvek i da će u nekom trenutku morati da dođe do promene trenda.
Predviđanje se nije ostvarilo
Foto: Stefan Schurr / Panthermedia / Profimedia / Profimedia
+2
Galerija
Rad je svojevremeno izazvao rasprave među demografima, ali su njegove projekcije rasta svetske populacije tokom nekoliko narednih decenija bile relativno bliske stvarnim kretanjima.
Situacija se, međutim, značajno promenila. Stope nataliteta u mnogim delovima sveta počele su da padaju, pa se danas više ne očekuje neograničen rast stanovništva.
Prema novijim projekcijama Ujedinjenih nacija, broj ljudi na Zemlji trebalo bi da dostigne vrhunac od oko 10,3 milijarde tokom 2080-ih godina, nakon čega bi mogao da počne da opada. Zbog toga pojedini ekonomisti i demografi danas upozoravaju na gotovo suprotan problem od onog koji je zabrinjavao naučnike sredinom 20. veka – pad nataliteta, starenje stanovništva i smanjenje broja radno sposobnih ljudi.
Među mogućim posledicama takvih trendova navode se sporiji ekonomski rast i sve veće opterećenje zdravstvenih i penzionih sistema.
Studija nastala u vreme straha od globalne katastrofe
Važan je i istorijski kontekst u kojem je rad objavljen. Bila je 1960. godina, Hladni rat je bio u punom jeku, a strah od nuklearnog sukoba i globalne katastrofe bio je deo svakodnevice.
Istovremeno su se vodile rasprave o tome da li planeta može da obezbedi dovoljno hrane, energije i drugih resursa za stanovništvo koje je brzo raslo. Više od šest decenija kasnije, strahovi od globalne katastrofe nisu nestali, ali su se delimično promenili. Pored nuklearnog rata i klimatskih promena, poslednjih godina među potencijalnim globalnim rizicima sve češće se pominje i nekontrolisan razvoj veštačke inteligencije.
Jedan od najpoznatijih simbola takvih upozorenja je Sat sudnjeg dana, koji je 1947. godine ustanovio “Bulletin of the Atomic Scientists”. Kazaljke ovog simboličnog sata pomeraju se u zavisnosti od procene globalnih pretnji čovečanstvu.
Da li onda 13. novembra stiže “smak sveta”?
Ne.
Datum 13. novembar 2026. nije naučno predviđanje kraja sveta, niti postoji dokaz da će se tog dana dogoditi bilo kakva globalna katastrofa. Reč je o rezultatu matematičkog modela napravljenog pre više od šest decenija, koji je pretpostavljao da će tadašnji trend rasta stanovništva nastaviti da se ubrzava bez ograničenja.
Upravo ono što se u međuvremenu dogodilo – pad nataliteta i usporavanje rasta svetske populacije – pokazuje zašto takve dugoročne matematičke projekcije ne treba tumačiti kao proročanstva.
Dakle, 13. novembar 2026. jeste zanimljiv datum u istoriji demografskih prognoza, ali nema naučnog razloga da ga smatramo datumom “smaka sveta”.
NASA, Artemis (Foto: Tanjug)
Ilustracija za smak sveta (Foto: Stefan Schurr / Panthermedia / Profimedia / Profimedia)
