Home Vesti ŠOK U KREMLJU PRE VELIKIH IZBORA! Putinov rejting nikad niži, dronovi spržili...

ŠOK U KREMLJU PRE VELIKIH IZBORA! Putinov rejting nikad niži, dronovi spržili pumpe, a sprema se potez koji će ZAPALITI Rusiju!

0
sok-u-kremlju-pre-velikih-izbora!-putinov-rejting-nikad-nizi,-dronovi-sprzili-pumpe,-a-sprema-se-potez-koji-ce-zapaliti-rusiju!

Prvi put pravo glasa dobijaju i stanovnici okupiranih ukrajinskih oblasti

Popularnost Jedinstvene Rusije i predsednika Putina opada

Rusi će u septembru izaći na birališta kako bi izabrali novu Državnu dumu i regionalne zvaničnike na izborima na kojima se očekuje da će vladajuća partija Jedinstvena Rusija – koju formalno predvodi bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev – dominirati, ali koji bi mogli da pruže uvid u to kako su četiri godine rata u Ukrajini preoblikovale politički pejzaž zemlje.

Glasanje dolazi u napetom trenutku. Rat u Ukrajini sve više utiče na rusku ekonomiju, dok su ukrajinski napadi dronovima dugog dometa izazvali ozbiljnu krizu sa gorivom širom zemlje. Polovina Rusa sada opisuje političku klimu kao “napetu”, piše ruski portal “Moskov tajms”.

Ipak, glasanje ostaje važan instrument Kremlja za projektovanje narodnog legitimiteta i demonstraciju podrške ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i Jedinstvenoj Rusiji, dok se suočavaju sa nestabilnim rejtingom.

Izveštaji sugerišu da bi Kremlj mogao da najavi još jedan talas mobilizacije nakon izbora, što čini ubedljivu izbornu pobedu politički važnom za vladajuću partiju. Drugi izveštaji tvrde da su visoki zvaničnici navodno pokušavali da ubede Putina da odloži izbore za Državnu dumu zbog ukrajinskih napada, iako je Kremlj to negirao.

Prvi put će glasati i ljudi iz okupiranih ukrajinskih oblasti

Poslanici Državne dume i regionalnih skupština, kao i šefovi 11 regiona, biće izabrani 20. septembra na izborima u Rusiji.

Foto: Arina Antonova / Zuma Press / Profimedia

+4

Galerija

Ruska Državna duma

Najznačajniji događaj biće trodnevni izbori za Državnu dumu od 18. do 20. septembra, na kojima će 225 poslanika biti izabrano u okruzima, a još 225 preko partijskih lista. Ovogodišnji parlamentarni izbori biće prvi na kojima će glasati i stanovnici delova Ukrajine pod ruskom okupacijom.

Centralna izborna komisija (CIK) saopštila je da 17 političkih partija ima pravo da učestvuje na parlamentarnim izborima u zemlji u kojoj ima oko 111 miliona registrovanih birača. Državna agencija za ispitivanje javnog mnjenja VCIOM navela je da je 66 odsto ispitanika reklo da planira da glasa. Regionalnim zvaničnicima navodno je naloženo da se pobrinu da izlaznost bude oko 50 odsto, piše list “Vedomosti”.

Elektronsko glasanje, za koje kritičari tvrde da je alat za nameštanje rezultata, odobreno je u 33 regiona, što pokriva oko 48 miliona birača.

Putinov rejting pada

Jedinstvena Rusija, koja ima 321 od 450 mesta u Državnoj dumi, izgleda da se bori sa rejtingom odobravanja dok se Rusija suočava sa:

  • rastućim ekonomskim pritiscima
  • ograničenjima interneta
  • sve širim napadima ukrajinskih dronova

Iako je teško nezavisno proveriti rezultate istraživanja tokom rata, podrška Jedinstvenoj Rusiji trenutno iznosi skoro 34 odsto, a čak je pala na 29,3 odsto u martu, u poređenju sa oko 40 odsto nakon početka rata 2022. Istraživanje Fondacije za borbu protiv korupcije (FBK) pokojnog kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog procenjuje podršku Jedinstvenoj Rusiji na samo 16 odsto.

Foto: Alexander Kazakov, Sputnik, Kremlin Pool Photo / Tanjug/AP

+4

Galerija

Vladimir Putin

Rejting Putina, koji je formalno vodio partiju 2008-2012, takođe je počeo da pada, ali čak i prema najnepovoljnijim istraživanjima, nikada nije pao ispod 65 odsto.

Kao rezultat toga, vlasti su snizile očekivane ciljeve za izborni rezultat Jedinstvene Rusije, posebno u regionima gde je njena podrška slabija, piše “Vedomosti”, pozivajući se na izvore bliske predsedničkoj administraciji i regionalnim vlastima. Stranka navodno ide na izbore bez jasnog političkog pravca nije predstavila svoju listu odobrenih kandidata za parlamentarne izbore sve do predizbornog kongresa, što je izazvalo frustraciju među predsedničkom administracijom, regionalnim guvernerima i članovima partije.

– Ovo je potpuna glupost. U prethodnim kampanjama za Dumu već je u novembru bilo jasno ko će se kandidovati. Ako je to bio aktuelni poslanik, počeli bi aktivno da komuniciraju sa biračima. Ako je bio novajlija, postepeno bi ulazio u izvornu trku. Ceo (izborni) proces je narušen – rekao je politički strateg koji nadgleda kampanje Jedinstvene Rusije u nekoliko regiona za ruski medij “Meduza”.

Medvedev u zapećku

Spisak kandidata – koji više predstavlja javno lice kampanje stranke nego garanciju poslaničkih mandata – obuhvata:

  • ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova
  • gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanjina
  • veterana rata u Ukrajini i šefa vojnog omladinskog pokreta “Junarmija” Vladislava Golovina
  • poverenicu za prava deteta Mariju Lavovu-Belovu
  • ratnog dopisnika Jevgenija Podubnog

Foto: Ekaterina Shtukina, Sputnik, Kremlin Pool Photo / Tanjug/AP

+4

Galerija

Dmitrij Medvedev

Zanimljivo je da Medvedev, koji ima malo stvarne političke moći, nije uvršten među prvih pet, uprkos ranijim izveštajima da je planirao da predvodi partijsku listu.

Glavna borba – ko će biti drugi

Glavna borba možda neće biti oko toga ko pobeđuje – očekuje se da će Jedinstvena Rusija zadržati kontrolu – već koja stranka će biti druga. Iako drugoplasirana partija ne bi mogla značajno da utiče na donošenje zakona u Dumi, rezultat bi mogao biti koristan pokazatelj javnog raspoloženja.

Istraživanja sugerišu da su Novi ljudi, osnovani 2020, pretekli Komunističku partiju i postali druga najpopularnija parlamentarna partija u Rusiji, sa oko 12 odsto podrške. Iako nije antiratna ili opoziciona partija, Novi ljudi su se izdvojili:

Novi ljudi su u martu predstavili svoju listu vodećih kandidata, među kojima su predsednik stranke Aleksej Nečajev, zamenik predsednika Državne dume i bivši predsednički kandidat Vladislav Davankov i poslanica Sardana Avksentijeva.

Ostale parlamentarne partije koje imaju pravo da se kandiduju imaju sličan nivo podrške.

Interesantno je da, iako je početkom 2010-ih naginjala opoziciji, Pravedna Rusija se poslednjih godina postepeno uskladila sa Kremljom. Njen lider Sergej Mironov je pozirao sa maljem koji mu je poklonila grupa “Vagner” nakon što su njeni plaćenici brutalno ubili navodnog dezertera u Ukrajini istim oružjem.

S druge strane, liberalna partija Jabloko, koja nije zastupljena u parlamentu, planira da u toku predizborne kampanje zahteva hitan prekid vatre u Ukrajini, slobodu informisanja i okončanje političke represije. Njen fokus je i na političkom progonu njenih pristalica. Međutim, stručnjaci kažu da ima male šanse da osvoji mesta, ne samo zato što prvo mora prikupiti 200.000 potpisa birača da bi se kvalifikovala.

(The Moscow Times)

Vladimir Putin (Foto: Sergei Bulkin / Zuma Press / Profimedia)

Ruska Državna duma (Foto: Arina Antonova / Zuma Press / Profimedia)

Vladimir Putin (Foto: Alexander Kazakov, Sputnik, Kremlin Pool Photo / Tanjug/AP)

Dmitrij Medvedev (Foto: Ekaterina Shtukina, Sputnik, Kremlin Pool Photo / Tanjug/AP)

Exit mobile version