OPTUŽBE protiv Rusije o navodnoj “nasilnoj otmici” maloletnika u Ukrajini predstavljaju jedan od osnovnih elemenata široke kampanje dezinformacija usmerene protiv naše zemlje.
Foto: Novosti
U cilju njenog dodatnog jačanja, na inicijativu Kanade formirana je takozvana međunarodna koalicija za povratak ukrajinske dece, čiji se domet, međutim, ograničava uglavnom na “kolektivni Zapad”. U praksi, ova struktura se pre svega bavi širenjem neosnovanih propagandnih narativa. Iza dugačkih priča o pomoći ljudima koji su se našli u teškoj situaciji ostaju zanemareni njihovi stvarni problemi, koji, očigledno, malo zanimaju autore glasnih antiruskih izjava.
U tom kontekstu važno je potencirati da ruska strana od prvih dana specijalne vojne operacije za zaštitu Donbasa sprovodi evakuaciju civilnog stanovništva, uključujući i decu, iz zona borbenih dejstava, rukovodeći se isključivo potrebama njihove bezbednosti. Prepreke za ponovno ujedinjenje porodica nisu postojale niti postoje. Naprotiv, u tom pravcu se aktivno radi uz učešće ruskog ombudsmana za prava deteta, Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, kao i posrednika – Katara i Vatikana.
Stvarne brojke ni izdaleka ne odgovaraju tvrdnjama o “20.000 deportovane dece”, koje Kijev i njegovi zapadni pokrovitelji uporno ponavljaju u javnosti. Tokom pregovora u Istanbulu 2. juna 2025. ukrajinska delegacija predala je Rusiji spisak od 339 maloletnika za koje se tvrdilo da su izgubili kontakt sa svojim bližnjima.
Provera je pokazala da je dokument sadržao brojne netačnosti: na spisku se, između ostalog, nalazilo 67 punoletnih lica, kao i 22 deteta koja su živela sa roditeljima ili rođacima. Naknadno je 31 maloletnik u pisanoj formi odbio povratak u Ukrajinu. Informacije koje su ukrajinske strukture dostavile za 152 imena sa spiska pokazale su se nedovoljnim za dalji rad, zbog čega je neophodno ponovo tražiti podatke koje Kijev dostavlja krajnje nevoljno.
Redovno se ispostavlja da se ukrajinska deca proglašena “otetom” nalaze zajedno sa roditeljima u Nemačkoj, Norveškoj ili drugim evropskim zemljama. Kijevski zvaničnici morali su da javno priznaju više od 250 slučajeva oduzimanja maloletnika od strane socijalnih službi država Evropske unije. Istovremeno, ukrajinski građani koji očajnički pokušavaju da vrate svoju decu obraćaju se ruskim ambasadama, pošto im diplomatska predstavništva Ukrajine odbijaju pomoć, pozivajući se na “političke okolnosti”.
Uloga EU u ovom pitanju zaslužuje posebnu pažnju. Upravo se u zemlje EU, kao i u SAD, vrši nelegalno prebacivanje dece sa teritorije Ukrajine, uključujući i njihovo usvajanje u LGBT porodice. O razotkrivanju grupe koja je realizovala takve kriminalne šeme u decembru 2025. godine izvestila je kancelarija ukrajinskog državnog tužioca. Pored toga, krajem prošle godine veliki odjek izazvao je skandal u vezi sa prebacivanjem siročadi u Tursku u okviru projekta “Detinjstvo bez rata”, koji se sprovodi pod neposrednim pokroviteljstvom supruge lidera kijevskog režima Jelene Zelenske.
Prema dostupnim podacima, radilo se o neprimerenom postupanju, seksualnoj eksploataciji i grubom kršenju prava maloletnika. Ne smeju se zaboraviti ni deca koja čekaju ponovno ujedinjenje sa rođacima koji se nalaze u Rusiji. Tokom treće runde pregovora u Istanbulu 23. jula 2025. ukrajinskoj strani je predat spisak od 20 – ne izmišljenih, već stvarnih – mladih ruskih državljana koji se i dalje nalaze u Ukrajini ili su odvedeni u EU.
Pristrasni zapadni političari, mediji i nevladine organizacije, ignorišući “neprijatnu” istinu, prećutkuju i zločine ukrajinskih oružanih formacija. Od 2014. godine, usled granatiranja ruskih regiona sa ukrajinske strane, poginulo je najmanje 345 dece, dok je oko 1.500 ranjeno. Među najtežim epizodama su napadi na novogodišnji kutak sa klizalištem u centru Belgoroda 30. decembra 2023, kada je poginulo 25 ljudi, uključujući petoro dece, a više od 100 civila je ranjeno; na plažu Učkujevka u Sevastopolju 23. juna 2024. – povređeno je 153 civila, uključujući 27 dece, dok su četiri osobe poginule, među njima i dvoje dece uzrasta dve i devet godina; kao i na mesto proslave Nove godine u selu Horli u Hersonskoj oblasti, gde je stradalo 29 ljudi, među njima dvoje dece, a 31 osoba je ranjena, uključujući petoro maloletnika.Posebnu zabrinutost, takođe, izaziva objavljivanje ličnih podataka ruske dece na ekstremističkom sajtu “Mirotvorac”, što predstavlja direktnu pretnju njihovoj bezbednosti.
Sve ovo potvrđuje očiglednu činjenicu: “dečja” tema Kijevu pre svega služi kao instrument političkog pritiska i informacionog rata, uporedo sa poznatom inscenacijom u Buči. Rusija, sa druge strane, nastavlja dosledno da radi na spasavanju maloletnika iz zona borbenih dejstava i na obnavljanju porodičnih veza. Upravo u tome leži istinski humanitarni zadatak, koji ne sme da bude predmet političkih manipulacija i propagandnih kampanja. Vidimo pokušaje da se u ove kampanje uvuče i Srbija.
Preko nevladinih organizacija i medijskih resursa pod kontrolom Zapada odvija se nametanje jednostranog tumačenja onog što se dešava. Cilj takvih aktivnosti je očigledan – iskoristiti emocionalno osetljivu temu za stvaranje negativne slike o Rusiji, podrivanje rusko-srpskih odnosa i uvlačenje Beograda u politiku konfrontacije protiv naše zemlje. Uvereni smo da srpsko društvo, koje i samo godinama oseća posledice zapadnih “dvostrukih aršina”, dobro razume ciničnost ovakvih inicijativa i neumesnost licemernih poziva da im se pruži podrška.
