- Pol Glin – BBC, kultura
Marđan Satrapi, francusko-iranska rediteljka, ilustratorka i aktivistkinja, poznata po grafičkom romanu Persepolis i njegovoj filmskoj adaptaciji, preminula je u 56. godini, potvrđeno je iz Jelisejske palate u Parizu.
„Opčinila je svetsku publiku Persepolisom“, poručili su, nazivajući je „vodećom figurom francuske kulture, posvećenoj slobodi, čiji je rad nosio univerzalnu poruku i doneo joj ogromnu međunarodnu slavu“.
Persepolis, prvi put objavljen 2000. prati priču o mladoj devojci koja odrasta tokom i posle Iranske revolucije 1979. godine.
Osam godina kasnije, filmska adaptacija romana nominovana je za Oskar za najbolji animirani film, a korežirala ga je upravo Satrapi.
„Umrla je od tuge nešto više od godinu dana posle smrti muža Matijasa Ripe, ljubavi njenog života“, prenela je agencija Frans pres reči njenog bliskog prijatelja.
„Svojom detinjom perspektivom, ironijom, nežnošću i unutrašnjim demonima, autorka je stvorila duboko dirljiv svet sa kojim su se čitaoci poistovetili.“
Satrapi je otvoreno kritikovala iranske vlade, a film Persepolis prikazuje njeno detinjstvo u iranskoj prestonici Teheranu.
Tamo se borila pod pravilima koja je nametnulo iransko islamsko rukovodstvo posle revolucije 1979.
Film potom prati njen odlazak iz Irana, jer je roditelji šalju u Evropu da započne život u egzilu.
Mladu Marđan glumi Kjara Mastrojani, a njenu majku Katrin Denev.
Studio Kanal UK se na društvenoj mreži oprostio od rediteljke, sećajući se „briljantne“ i „izvanredne umetnice i filmske stvarateljke Persepolisa“.
„Ovim duboko ličnim i snažnim filmom, publici je približila priču o identitetu, slobodi, egzilu i otporu koji i dalje odjekuje širom sveta”, napisali su.
- Pramen kose i talas besa: Šta se stvarno promenilo u Iranu posle protesta ‘Žena, život, sloboda’
- Narges Mohamadi: Iranska nobelovka u bolnici posle godina u zatvoru
- Nobelova nagrada za mir zatočenoj iranskoj aktivistkinji za ljudska prava
Satrapi je kao tinejdžerka četiri godine studirala u Austriji na prestižnom Liceju Francuske u glavnom gradu Beču.
Vratila se kući na neko vreme, posle ozbiljnog napada bronhitisa, da bi zatekla znatno izmenjen Teheran – kao što je prikazano u drugoj knjizi Persepolisa.
Završila je master vizuelne komunikacije na Islamskom univerzitetu Azad u Teheranu, udala se, a potom razvela.
Roditelji su je nagovarali da napusti Iran i vrati se u Evropu, što je učinila.
Preselila se u Francusku da bi nastavila školovanje na Visokoj školi umetnosti Du Rhin u Strazburu.
Posle decenije provedene u zemlji, 2006. dobila je francusko državljanstvo.
Međutim, 2025. odbila je orden francuske Legije časti zbog, kako je rekla, „licemerja“ voljene usvojene zemlje prema njenoj matičnoj državi.
+3
Galerija
Ona je podržala proteste za slobodu i prava protiv režima u Iranu.
Posle smrti Mahse Amini, uhapšene zbog nepravilnog nošenja hidžaba, u Iranu su 2022. počeli protesti „Žena, život i sloboda“.
Satrapi je tada za Dedlajn izjavila kako su njeni roditelji i ranije izlazili na ulice da protestuju protiv nametanja hidžaba ženama 1983.
„On je bio jedan od retkih muškaraca, tada nisu razumeli da su ženska i prava društva“, rekla je o svom ocu.
Otkrila je da joj je režim pretio i vređao zbog Persepolisa i njenog aktivizma.
„Nazivali su me lažovom i špijunom. Naučila sam da se ne plašim“, kaže ona.
„Nije da ne osećate strah, osećate ga, ali onda odlučite da li vam je stalo do njega ili ne.
„Nisam neustrašiva ili neoprezana, ali u mojoj zemlji deca od 17 godina su streljana, dok ja živim više od pola veka”, rekla je tada.
Pogledajte kako je jedna žena postala simbol borbe u Iranu
Predvodila je 2023. protest ispred iranske ambasade u Parizu u znak solidarnosti sa petoro teheranskih tinejdžera uhapšenih zbog objavljivanja videa na TikToku.
Plesala je tada uz pesmu Reme i Selene Gomez „Calm Down“.
„Mi umetnici moramo biti skromni, ali ne činiti ništa je gore, biti ravnodušan je još gore“, rekla je.
„Ne mislim da sz moji potezi veliki ili impresivni, ali imam glas, lice i poznata sam u Francuskoj, samo radim ono što moram”, dodala je.
+3
Galerija
Među njenim filmovima je i horor komedija iz 2014. godine Glasovi, u kojoj glumi Rajan Rejnolds kao radnik u fabrici i ima šizofreniju.
Halucinacije ga teraju na ubistvo.
Režirala je biografski film o pionirskoj poljsko-francuskoj fizičarki i hemičarki Mariji Kiri, pod nazivom Radioaktivno, kao i Poulet aux Prunes i La Bande des Jotas.
Vez i Žena, život, sloboda su nazivi njenih romana.
Satrapijin suprug, švedski producent, glumac i scenarista, preminuo je 2025. a ona je nedavno objavila seriju dirljivih objava na Instagramu – „jer sam izgubila ljubav svog života“.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Iranske vlasti nemilosrdne: Nova zatvorska kazna dobitnici Nobelove nagrade za mir
- Žene u Iranu – pre i posle revolucije
- Žena koja je pokrenula feminizam u Azerbejdžanu
- „Moj muž čeka pogubljenje u Iranu“
- Devojka u komi, iranska policija za moral optužena da ju je pretukla jer nije nosila hidžab
- „Radili su to da bi nas ponizili”: Iranske zatvorenice snimali tokom pretresa do gole kože
Francusko-iranska spisateljica bila je poznata po Persopolisu | Foto: Getty Images
Njeni najvažniji grafički romani prevedeni su na srpski jezik | Foto: BBC/Žarka Radoja
Satrapi je govorila na jednom od protesta održanom u Parizu 2022, a napisala je i grafički roman posvećen borbi žena u Iranu Žena, život, sloboda | Foto: EPA-EFE/REX/Shutterstock
