Zbog visokih temperatura i niskog vodostaja, kvalitet vode na većini dunavskih kupališta prešao je u četvrtu klasu
Visoke temperature i nizak nivo reke pogoduju razmnožavanju algi i mikroorganizama, iako su za sada u dozvoljenim granicama
Sa visokim temperaturama, u jeku sezone kupanja, sve više građana spas od vrućine traži na rekama, jezerima i drugim otvorenim kupalištima. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bezbednost ne zavisi samo od opreza u vodi, već i od njenog kvaliteta. Zbog višedecenijskog zagađenja, visokih temperatura i niskog vodostaja, kvalitet vode na većini dunavskih kupališta trenutno je prešao u četvrtu klasu, što pogoduje razvoju algi i drugih mikroorganizama. Iako se oni, prema analizama, i dalje nalaze u dozvoljenim granicama, građanima se savetuje dodatni oprez, posebno osobama sa oštećenjima kože, kao i da nakon kupanja obavezno vode računa o ličnoj higijeni.
Nizak vodostaj i visoke temperature menjaju kvalitet Dunava
Stručnjaci objašnjavaju da se kvalitet vode na Dunavu menja u zavisnosti od vodostaja i temperature, a upravo kombinacija niskog nivoa reke i toplog vremena stvara uslove za promene koje vodu svrstavaju u četvrtu klasu.
– Prelazi u četvrtu klasu zato što mu se menja koncentracija kiseonika, odnosno visoka mu je temperatura, dostiže čak i 25°C, i u takvim uslovima, sa smanjenom količinom kiseonika se razmnožavaju alge, znači dolazi do eutrofikacije Dunava, povećava se količina organskih materija, mnogo se više razmnožavaju drugi mikroorganizmi. Mi nalazimo te mikroorganizme u vodi u dozvoljenom broju – rekla je za RTV prof. dr Sanja Bijelović iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine.
Voda se kontroliše svakodnevno i jednom nedeljno, rezultati su javno dostupni
Kvalitet vode na gradskim kupalištima prati se tokom cele sezone. Na novosadskom Štrandu analiza se obavlja svakodnevno, dok se na drugim plažama uzorci uzimaju jednom nedeljno.
Rezultati analiza dostupni su građanima na tablama postavljenim na samim kupalištima, kako bi svako mogao da se informiše pre ulaska u vodu. Stručnjaci ipak ističu da je, osim praćenja rezultata, važno pridržavati se preporuka koje se izdaju tokom sezone.
Apel građanima: Tuširanje posle kupanja i odgovorno ponašanje
Stručnjaci pozivaju građane da vode računa o ličnoj higijeni nakon izlaska iz vode, ali i o očuvanju životne sredine, jer neodgovorno ponašanje dodatno doprinosi zagađenju reka.
– Naš apel, ali stvarno apel građanima jeste – kada se nalaze na Dunavu, kada se nalaze na njegovom priobalju, da vode računa o svom zdravlju, da se prema sebi ponašaju odgovorno, da sa sebe garderobu, skinu, operu, da se oni otuširaju, da ne bacaju otpad gde stignu, nego na za to predviđena mesta, da izbegavaju u ishrani ribu, odnosno rečnu ribu i sve druge proizvode koji se možda sada vade iz tih postojećih rečnih tokova – zaključila je dr Bijelović.
Osim održavanja lične higijene nakon kupanja, građanima se savetuje da otpad odlažu isključivo na predviđena mesta i da se pridržavaju svih preporuka nadležnih službi.
Poseban oprez za osobe sa ranama i oštećenjima kože
Stručnjaci upozoravaju da osobe koje imaju opekotine, posekotine ili druga oštećenja kože treba posebno da budu oprezne prilikom kupanja u rekama i jezerima, jer takve promene predstavljaju ulazno mesto za moguće infekcije.
Ukoliko se nakon boravka u vodi pojave crvenilo, osip, povišena temperatura, stomačne tegobe ili bilo kakvi drugi simptomi koji mogu ukazivati na infekciju, preporuka je da se građani bez odlaganja obrate lekaru. Kupanje na prirodnim kupalištima može biti bezbedno, ali samo uz odgovorno ponašanje i poštovanje preporuka stručnjaka koji redovno prate kvalitet vode.
Nizak vodostaj Dunava kod Štranda (Foto: Ringier)
