22.4 C
Belgrade
Thursday, June 25, 2026

Naučnici otkrili “VREMENSKU KAPSULU” staru milion godina u pećini

-

  • Blic

Istraživanje otkriva da je divlji svet Novog Zelanda doživeo masovna izumiranja i velike promene mnogo pre dolaska ljudi

Fosili su bili zarobljeni između dva sloja vulkanskog pepela, što je omogućilo naučnicima da precizno odrede njihovu starost

Naučnici iz Australije i Novog Zelanda došli su do izuzetnog otkrića u pećini nedaleko od Vaitmo na Severnom ostrvu Novog Zelanda. Pronašli su ostatke drevnih ptica i žaba koje su živele pre oko milion godina, uključujući i do sada nepoznatog rođaka kultnog kakapoa. Ovo je prva velika kolekcija fosila kopnenih kičmenjaka iz tog perioda u istoriji Novog Zelanda, koja pruža neviđen uvid u davno nestali ekosistem.

Istraživanje objavljeno u časopisu “Alcheringa: An Australasian Journal of Palaeontology” pokazuje da je divlji svet Novog Zelanda doživeo dramatične promene mnogo pre pojave čoveka. Snažne vulkanske erupcije i brze klimatske promene više puta su menjale staništa, izazivajući masovna izumiranja i otvarajući mogućnosti za evoluciju novih vrsta.

Drevne ptice izgubljene u vremenu

Glavni autor studije, vanredni profesor Trevor Vorti sa Univerziteta Flinders, ističe da fosili otkrivaju ptičju zajednicu koja ne liči na onu koju danas možemo videti na Novom Zelandu.

– Ovo je novopriznata ornitofauna Novog Zelanda, koju je zamenila ona sa kojom su se ljudi susreli milion godina kasnije. Ovo izuzetno otkriće sugeriše da su naše drevne šume nekada bile dom raznovrsne grupe ptica koje nisu preživele naredni milion godina – rekao je on.

Prema procenama istraživača, između 33 i 50 odsto vrsta izumrlo je milion godina pre nego što su ljudi stigli Aotearou (zvanični naziv na maorskom jeziku za Novi Zeland).

Vulkani i klimatske promene promenili su ekosisteme

Naučnici smatraju da su ti gubici uglavnom izazvani prirodnim katastrofama.

Ta izumiranja izazvana su relativno brzim klimatskim promenama i katastrofalnim vulkanskim erupcijama – rekao je koautor istraživanja dr Paul Skofild, viši kustos prirodne istorije u Muzeju Kenterberija.

Otkriće je pomoglo da se popuni jedna od najvećih praznina u fosilnom zapisu Novog Zelanda. Jedno od najuzbudljivijih otkrića je nova vrsta papagaja nazvana Strigops insulaborealis. To je drevni rođak kakapoa – jedne od najpoznatijih ptica Novog Zelanda. Danas je kakapo jedini papagaj na svetu koji ne leti. Analiza fosilnih kostiju, međutim, pokazuje da je drevni predak imao slabije noge od savremenog kakapoa. Istraživači smatraju da se drevna vrsta verovatno manje penjala i zadržala sposobnost letenja.

U pećini su takođe pronađeni fosili izumrlog pretka takahea i izumrle vrste goluba, bliske australijskim golubovima bronzanih krila. Naučnici su uspeli da odrede starost nalazišta sa neobičnom preciznošću. Fosili su bili zarobljeni između dva sloja vulkanskog pepela unutar pećine. Jedan sloj pepela nastao je erupcijom pre oko 1,55 miliona godina, a drugi – snažnom erupcijom pre otprilike milion godina. Ovaj prirodni geološki “sendvič” pruža jasne vremenske okvire.

Profesor Vorti tvrdi da fosili predstavljaju “izuzetno važan, nedostajući osnovni sloj za prirodnu istoriju Novog Zelanda”. Dugi niz godina naučnici su se uglavnom fokusirali na ekološke promene koje su nastale nakon dolaska ljudi na Novi Zeland pre oko 750 godina. Novi podaci dokazuju da su snažne prirodne sile, poput supervulkana i dramatičnih klimatskih promena, već oblikovale jedinstveni identitet divljeg sveta pre više od milion godina.

(kaldata.com)

Kakapo (Foto: Photoshot / Avalon / Profimedia)

Najnovije