- Jelisaveta Vujinović Urednik u video sektoru
Zdravstveni sistem je pokazao efikasnost u prepoznavanju i lečenju bolesti, dok je pacijent u stabilnom stanju
Postoji potencijal za unose drugih zaraznih bolesti zbog migracija radne snage iz različitih regija sveta.
Hrvatska se suočila sa potvrđenim slučajem gube kod stranog radnika, što je podsetnik da importovane bolesti i dalje predstavljaju izazov za zdravstvene sisteme regiona. Dok zemlje poput Hrvatske i Srbije žele da privuku radnu snagu iz udaljenijih delova sveta, stručnjaci upozoravaju da privlačenje radne snage mora ići ruku pod ruku sa sistematskim zdravstvenim kontrolama i adekvatnim praćenjem vakcinalnog statusa.
U razgovoru uživo iz Hrvatske, prof. dr Goran Tešović, specijalista infektologije i pedijatrijske infektologije, i novinarka HRT-a Ruža Ištuk, razjasnili su za “Jutro na Blic” kako je bolest otkrivena, kakvo je sada stanje pacijenta zaraženog gubom u Hrvatskoj, ali i šta ovaj slučaj govori o spremnosti sistema da se suoči sa importovanim infekcijama s obzirom na broj stranih radnika u Hrvatskoj, ali i u Srbiji.
Pacijent je pod terapijom, nema razloga za paniku
– Koliko je meni poznato, čovek je u kućnoj nezi. Prima običnu, kombinovanu terapiju sa tri antimikrobna sredstva – rekao je prof. dr Tešović opisujući pacijentovo trenutno stanje.
Dodatne medicinske informacije dala je novinarka Ruža Ištuk, koja nam je prenela reakciju bolnice i kako je tekao sam tok dijagnostikovanja.
– Iz KBC-a Split su rekli da se ovaj čovek pojavio s malim promenama na koži. On po svemu više nije zarazan, njegovi članovi porodice su pod nadzorom, ne pokazuju nikakve znakove bolesti i zapravo uistinu nema razloga za zabrinutost i niti je bilo nikakve panike – rekla je Ištuk, te dodala kako je izgledalo kada su lekari otkrili o čemu se radi.
– Čovek s promenama na koži u bolnicu je došao pre nekih desetak dana. Kažu u normalnim okolnostima ne bi ni posumnjali na lepru, odnosno gubu. A budući da je reč o stranom radniku koji dolazi upravo iz zemlje u kojoj takva bolest postoji, brzo su zapravo posumnjali na gubu, a isto tako i potvrdili. Sve to je trajalo određeni broj dana i iz tog razloga zapravo smo i kasnije dobili informaciju o tome – objasnila je Ištuk.
Ruža Ištuk
Spremnost zdravstvenog sistema na potencijalno širenje
Infektolog ističe da Hrvatska raspolaže tehničkim kapacitetima, ali da je rano prepoznavanje bolesti ključno. Iako lepra ne treba preterano da nas brine, sada je pravi trenutak da razmislimo i informišemo se o drugim importovanim bolestima koje bi potencijalno predstavljale problem.
– Dijagnostika nije problem i dostupnost terapije je tu prisutna. Problem je samo posumnjati na bolest. Prema tome na neki način je ovo i dobra situacija. Dakle, da smo sada svi svesni činjenice da je to jedna od mogućih importovanih infekcija iz onih delova svijeta odakle nama dolazi najveći broj stranih radnika. Radi se o prostoru odakle dolazi između 50% i 60% svih slučajeva na svetu – rekao je.
Infektolog prof. dr Goran Tešović
Kako doktor ističe, postoji mogućnost importovanja i drugih bolesti koje su javno-zdravstveno puno značajnije, kao što su trbušni tifus i tuberkuloza.
Vakcinacije i zdravstveni kartoni stranih radnika
Tešović upozorava da kod stranih radnika postoji rizik od bolesti koje nisu vakcinom preventabilne, ili kod kojih vakcinalni imunitet može biti oslabljen:
– Radi se o čoveku koji je već nekoliko godina u Hrvatskoj, a koji tek poslednjih nekoliko meseci ima zdravstvene probleme. Što se vakcinacije tiče, dobar deo bolesti koje mogu doći sa ljudima iz tog područja nisu u krajnjoj liniji vakcinom preventabilne. To je jedan problem, druga stvar je u tome da su to mlađi odrasli ljudi ili ljudi srednje dobi koji su davno vakcinisani. Prema tome mogu biti ponovno biti zaraženi nekom od infekcija za koje je vakcinalni imunitet iščezao kroz godine i decenije – kaže.
Na ovo se nadovezalo i svedočenje novinarke, koja je ukazala na probleme u sistemu.
– Oni su, mogu to tako slobodno reći, bili ljuti jer oni sve vreme govore da ti sistematski pregledi moraju biti puno opširniji. Naime, često se događa da po dolasku stranih radnika oni donose samo nekakvu potvrdu iz koje uopšte nije jasan niti njihov zdravstveni status, niti njihov vakcinalni status i na tome se radi. U toku je e-savetovanje, vezano za pravilnik o privremenom zapošljavanju stranih radnika i uistinu će se pooštriti kontrole, moraće da bude poznato njihovo zdravstveno stanje ali i njihov vakcinalni status kako bi se onda po potrebi reagovalo – istakla je Ištuk.
Zdravlje stranih radnika mora stalno da se prati
Ovaj slučaj pokazuje da privlačenje stranih radnika mora ići uz sistematske zdravstvene preglede i praćenje vakcinalnog statusa, što je spomenuo i dr Tešović. Stručnjaci i novinari zajedno upozoravaju da fokus ne sme biti isključivo na retkim bolestima poput gube, već i na infekcijama koje mogu imati veći javno-zdravstveni značaj.
– Tu nije bilo sistemskog pristupa do pre nekog kraćeg vremena, kada je spoznata činjenica da ti ljudi treba ipak da prođu neki preventivni zdravstveni pregled. Međutim, ako se ponovo vratim na lepru, moram reći da čovek o kome konkretno govorimo živi u Hrvatskoj već godinama i da je u trenutku kada je došao bio potpuno zdrav – rekao je doktor Tešović, ističući važnost važnost kontinuiranog praćenja zdravstvenog stanja migranata i redovnog ažuriranja vakcinalnog statusa.
On naglašava da preventiva i sistematski pregledi ne služe samo otkrivanju retkih bolesti, već i zaštiti šire populacije od infekcija koje se lakše šire i mogu imati veći javno-zdravstveni značaj. Ovaj slučaj, kako ističe, pokazuje da bez integrisanog pristupa, i uz najbolje namere, postoji rizik da se propuste ključni momenti prevencije, što može imati posledice po zajednicu u celini.
Ilustracija (Foto: Oliver Bunić / Ringier)
Ruža Ištuk (Foto: Blic TV / screenshot)
Infektolog prof. dr Goran Tešović (Foto: Blic TV / screenshot)








