Putin je rekao da “izražava zabrinutost za civilizacijski opstanak Evrope” i “poziva Zapad na saradnju s Rusijom”
Ruski diktator proziva NATO zbog “vojne prisutnosti blizu ruskih granica”, ističući to kao “stalnu pretnju”
Tokom svoje godišnje konferencije za novinare u petak, 19. decembra, predsednik Rusije ponovo je targetirao Evropu, čije lidere je dan ranije nazvao “prasićima”.
Vladimir Putin ovog puta nije promenio ton, ali je izbegao direktne uvrede. Izneo je pet ključnih predviđanja za narednu godinu, koja, kako smatra, treba imati na umu.
1. Rusija neće popustiti
2026. godina mogla bi da bude godina mira u Ukrajini, pre svega zahvaljujući naporima Donalda Trampa, koje je Putin ponovo pohvalio. Međutim, Rusija će postavljati uslove za prekid borbi.
– Spremni smo da mirnim putem okončamo sukob, na osnovu principa iznetih u junu 2024. godine – podsetio je Putin tokom svoje godišnje pres konferencije. Zahtevi ostaju nepromenjeni: povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri regiona na koje Moskva polaže pravo, odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u, kao i “demilitarizacija” i “denacifikacija” Ukrajine.
Vladimir Putin
2. Rusija će podržati Trampa
Savezništvo Moskve i Vašingtona se učvršćuje, iako se to još ne odražava kroz konkretne mirovne pregovore. Za Putina, Donald Tramp ostaje glavni sagovornik.
– Predsednik Tramp ulaže ozbiljne napore da okonča sukob, uz potpunu iskrenost – rekao je, šaljući jasnu poruku Beloj kući: Moskva želi saradnju, a Ukrajinci i Evropljani treba da popuste.
Vladimir Putin i Donald Tramp na Aljasci 15. avgusta
3. Procena “civilizacijskog nestanka” Evrope
Putin smatra da bi Zapad trebalo da sarađuje sa Rusijom.
– Lopta je u dvorištu naših zapadnih protivnika, pre svega kijevskih lidera i njihovih evropskih sponzora – naglasio je. Poruka je upućena i Vašingtonu, koji optužuje da gura Evropu pogrešnim putem. Upotreba termina “Zapad” podseća na nedavni američki strateški dokument u kojem se govori o pretnji “civilizacijskog nestanka” Evrope, uz sugestiju da Moskva i Vašington znaju šta je za nju najbolje.
Zelenski i lideri u Berlinu
4. NATO pretnja za Rusiju
Raspoređivanje vojne infrastrukture NATO u blizini ruskih granica izaziva, prema Putinovim rečima, “legitimnu zabrinutost”. On tvrdi da Rusija ne osporava pravo država da same biraju svoju odbranu, ali da to ne sme da ugrožava druge, uključujući i Rusiju. Podseća da se Moskva osećala “prevarenom” nakon Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine, kada je pristala da se odrekne nuklearnog oružja u zamenu za poštovanje granica Ukrajine. Prema Moskvi, NATO nije odbrambeni savez, već stalna pretnja.
5. Ukrajina ostaje rusko pitanje
Putin smatra da Ukrajina mora da prihvati neki oblik ruske kontrole. Kada je reč o izborima, predlaže obustavu napada na dan glasanja radi obezbeđivanja bezbednosti izbora i zahteva da Ukrajinci koji žive u Rusiji mogu tamo da glasaju. Što se tiče obnove zemlje, odbacuje ideju da se zamrznuta sredstva ruske centralne banke koriste za obnovu Ukrajine, nazivajući to “pljačkom usred bela dana”.
Zelenski Berlin
Poručuje da će Rusija braniti svoje interese, uključujući i pred sudovima, i da ta sredstva pre ili kasnije moraju biti vraćena.
(Blick.ch)
Vladimir Putin (Foto: Mikhail Metzel, Sputnik, Kremlin Pool Photo / EPA;)
Vladimir Putin (Foto: Pavel Bednyakov / Tanjug/AP)
Vladimir Putin i Donald Tramp na Aljasci 15. avgusta (Foto: Julia Demaree Nikhinson, File / Tanjug/AP)
Zelenski i lideri u Berlinu (Foto: markus schreiber – pool / Tanjug/AP)
Zelenski Berlin (Foto: Maryam Majd / Tanjug/AP)








