Naši geni imaju manji uticaj na dužinu života nego što mislite. Način života, poput unosa tečnosti, upravljanja stresom i navika spavanja, mnogo snažnije utiče na brzinu starenja.
1. Nikada ne pravite pauzu
Hronično prekovremeno radno opterećenje drži simpatički nervni sistem stalno aktivnim, što vodi ka sagorevanju, poremećajima raspoloženja i oslabljenom imunitetu.
„Naša biologija funkcioniše u ritmovima, budnost i san, stres i oporavak. Kada nikada ne stanemo, oduzimamo telu vreme potrebno za obnovu.“ Kavin Mistri, doktor medicine
Dr Mistri savetuje da svakog popodneva odvojite 15 minuta za nestrukturisano vreme. Dopustite mislima da lutaju bez osećaja krivice i vratite zaboravljenu veštinu nerada.
2. Hronična dehidratacija
Mnogi ljudi žive u dugotrajnom stanju blage dehidratacije, što utiče na rad mozga, detoksikaciju i podmazivanje zglobova.
„Dehidratacija smanjuje zapreminu moždanog tkiva i pogoršava koncentraciju, raspoloženje i pamćenje.“ Kavin Mistri, doktor medicine
Vremenom to dovodi do umora, ubrzanog starenja kože, problema sa bubrezima i slabije otpornosti na stres. Preporuka je da dan započnete velikom čašom vode sa malo morske soli i limuna, a zatim da pijete vodu ravnomerno tokom dana.
3. Preterano nošenje slušalica
Slušalice pomažu koncentraciji, ali njihovo dugotrajno korišćenje može imati negativne posledice.
„Dugotrajna upotreba slušalica odvaja vas od senzornog okruženja i preopterećuje slušni sistem, što dovodi do mentalnog zamora.“ Kavin Mistri, doktor medicine
Prekomerna upotreba može uticati i na loše držanje tela, pritisak na nerve, smanjen protok krvi ka mozgu i slabiju respiratornu funkciju.
4. Preskakanje treninga snage
Mišićna masa je jedan od ključnih pokazatelja zdravog starenja. Njeno smanjenje usporava metabolizam i povećava rizik od dijabetesa.
„Mišići proizvode snažne antiinflamatorne supstance koje štite mozak i imunitet.“ Kavin Mistri, doktor medicine
Dovoljno je deset minuta vežbi sa sopstvenom težinom svakog jutra.
5. Život pod stalnim stresom
Hronični stres povezan je sa srčanim oboljenjima, digestivnim problemima i slabijim imunitetom.
„Stres ubrzava ćelijsko starenje i povećava rizik od hroničnih bolesti povezanih sa godinama.“ Dženifer Hankenson, doktor medicine
Vežbe svesne pažnje, meditacija ili duboko disanje, čak i pet do deset minuta dnevno, mogu značajno pomoći.
6. Zapostavljanje oralne higijene
Pranje zuba pred spavanje važnije je za dugovečnost nego što se misli. Ljudi koji to rade imaju manji rizik od prerane smrti.
„Bakterije iz usne duplje mogu putem krvi uticati na zdravlje srca.“ Dženifer Hankenson, doktor medicine
7. Spavanje sa šminkom
Ova navika ubrzava starenje kože, remeti regeneraciju i podstiče pojavu akni.
„Tokom dubokog sna koža se najintenzivnije obnavlja. Zapušena površina ometa taj proces.“ Kavin Mistri, doktor medicine
Preporučuje se skidanje šminke prirodnim uljem poput jojobe uz blagu masažu lica.
8. Stalna vezanost za uređaje
Neprestano izlaganje ekranima drži nervni sistem u stanju pripravnosti.
„Vagus nerv, koji smiruje srce i varenje, zahteva trenutke tišine.“ Džozef M Mersola, doktor osteopatije
Odmor nije lenjost, već obnova.
9. Negativan pogled na život
Dugotrajna negativnost utiče na mentalno i fizičko zdravlje.
„Negativne emocije vremenom mogu doprineti hroničnim upalama i stresu.“ Lakelin Eichenberger, doktor psihologije
Vođenje dnevnika zahvalnosti i okruživanje pozitivnim ljudima može napraviti veliku razliku.
10. Odsustvo planova
Nedostatak svrhe negativno utiče na psihu i telo.
„Imati čemu da se radujete donosi motivaciju i vitalnost.“ Lakelin Eichenberger, doktor psihologije
11. Neizazivanje mozga
Bez novih izazova mozak gubi prilagodljivost.
„Nedostatak mentalne stimulacije povećava rizik od kognitivnog propadanja.“ Lakelin Eichenberger, doktor psihologije
12. Nedostatak društvenog života
Socijalna izolacija dugoročno narušava zdravlje.
„Boravak među ljudima kroz aktivnosti koje volite štiti mentalno zdravlje.“ Džesika Korona Irvin, registrovana medicinska sestra
13. Celodnevno sedenje
Dugotrajno sedenje usporava metabolizam i slabi mišiće.
„Kretanje šalje snažne signale protiv starenja.“ Džozef M Mersola, doktor osteopatije
Preporuka je ustajanje na svakih 30 minuta i svakodnevno kretanje od 30 do 45 minuta.
Izvor: Health








