Ko su zapravo dostavljači hrane: Voze 60 km dnevno, rade i 12 sati, a više od polovine su imigranti

U Italiji je sve više pažnje usmjereno na svakodnevni rad ridersa, dostavljača koji biciklom ili skuterom prevoze hranu u gradovima. Nazivaju ih „robovima pedala“, sintagmom koja se posljednjih mjeseci često pojavljuje u javnim raspravama, jer se ovaj model rada sve češće navodi kao simbol prekarnih poslova u digitalnom dobu. Procene govore da u zemlji aktivno radi između 30.000 i 40.000 dostavljača, a više od polovine čine strani radnici, najčešće iz Pakistana, Avganistana, Bangladeša, Indije i Irana.

Život na biciklu: do 12 sati dnevno, sedam dana u sedmici

Prema istraživanju Nidil Cgil, ridersi su gotovo isključivo muškarci između 21 i 39 godina. Mnogi od njih dostavu obavljaju kao glavni izvor prihoda, što znači da rade bez slobodnih dana, nerijetko od jutra do kasno u noć.

Prosečno pređu i do šezdeset kilometara tokom jedne smjene, a da bi ostvarili nešto višu zaradu, većina mora da obavi najmanje osam isporuka dnevno.

Situacija je dodatno komplikovana zbog različitih modela radnog angažmana. Samo Just Eat od 2022. svoje radnike tretira kao zaposlene, sa satnicom od oko devet eura i pravima iz logističkog sektora.

Kod ostalih platformi preovlađuje status samozaposlenih, pa se prihod svodi na dva do četiri eura bruto po dostavi.

Problem algoritama i borba za regulaciju

Italijansko pravosuđe mesecima istražuje kako algoritmi upravljaju radom dostavljača. Platforme određuju rute, kontrolišu rad putem GPS-a, prate vrijeme isporuke i formiraju ocjene koje odlučuju o tome ko će dobiti više ili manje narudžbina.

Mnogi radnici tvrde da ih sistem kažnjava pri svakom kašnjenju, a da uslovi često zavise od faktora poput vremenskih prilika ili opterećenosti grada.

Ova situacija dovela je i do političkih zahtjeva da se sektor konačno zakonski uredi, dok sindikati insistiraju na primjeni nacionalnog logističkog kolektivnog ugovora.

Veliku ulogu ima i direktiva Evropske unije o radu na platformama, usvojena 2024. i obavezna za sprovođenje do 2026. godine, koja uvodi jasnija pravila o statusu zaposlenih i transparentnosti algoritamskog upravljanja.