1.1 C
Belgrade
Tuesday, February 10, 2026

“NETAČNE TVRDNjE ZELENSKOG O ROKOVIMA” Vitaker: Želimo da vidimo kraj rata

-

Američki ambasador u NATO-u Metju Vitaker odbacio je tvrdnje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da su Sjedinjene Američke Države postavile rok za rešavanje sukoba u ukrajini do juna.

Foto: Profimedia

“Taj junski rok pomenuo je predsednik Zelenski. Ne mislim da je ovo nešto što su Sjedinjene Države ikada predložile. Želimo da se borbe završe. Želimo da se obe strane ujedine i dogovore o mirovnom sporazumu. Bolje da to bude pre nego kasnije, i… samo želimo… da vidimo kraj patnje i ubijanja u Ukrajini”, rekao je Vitaker u obraćanju na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, prenosi Gardijan.

On je dodao je da rokovi u ovom okruženju imaju tendenciju da budu “veoma opasni”.

“Želimo da se postigne mirovni sporazum. Mislim da ćemo ovo završiti čim bude spremno. Ali na kraju krajeva, obe strane, Rusi i Ukrajinci, moraće da pristanu na bilo koji dogovor koji bude postignut”, istakao je Vitaker.

Prema njegovim rečima, SAD očekuju da Evropa “podeli teret i na kraju preuzme konvencionalnu odbranu”.

Vitaker je istakao da Sjedinjene Američke Države ne žele da demontiraju Alijansu, ili ugroze postojeće saveze, već samo da “uravnoteže” način na koji odbrambeni teret leži na različitim zemljama NATO-a, tako što će podstaći evropske saveznike da “urade više i da budu sposobni i jaki, jer je ta snaga ono što garantuje mir”.

“Mi pokušavamo da ojačamo NATO, a ne da se povučemo, ili ga odbacimo, već da učinimo da funkcioniše onako kako je zamišljeno, kao savez 32 jaka i sposobna saveznika”, rekao je on, prenosi Gardijan.

Vitaker je takođe naveo da su, kada je u pitanju trgovina, SAD želele da ospore “nepravedan” trgovinski sporazum sa Evropom, koji se “pretvorio u to da Evropa koristi prednost i ostvaruje ogroman trgovinski suficit sa SAD”.

Američki zvaničnik je istovremeno poručio da su SAD frustrirane što ima mnogo diskusija, ali ne i mnogo akcija u Evropi, pri čemu saveznici provode više vremena razgovarajući o problemima, nego što ih rešavaju.

Vitaker je dodao da, kada je u pitanju bezbednost, evropski partneri moraju zapravo da povećaju svoje izdatke za odbranu i pokažu da mogu da ispune svoja obećanja, uključujući nove ciljeve potrošnje koje je postavio NATO.

Osvrnuo se i na pitanje Grenlanda, insistirajući da je interes SAD za tu teritoriju samo u tome da se osigura da ovo ostrvo, bilo kao deo Danske, ili nezavisna država u budućnosti, mora da bude u stanju da se brani od Rusije i Kine.

“Kinezi su preduzeli dva naleta, barem na Grenland: jedan kroz luke pokušavajući da investiraju u njih, a drugi, pokušavajući da investiraju u aerodrom”, kazao je on.

Na pitanje zašto će američki ministar odbrane Pit Hegset propustiti ovogodišnji ministarski sastanak NATO-a u četvrtak, Vitaker je rekao da saveznici ne bi trebalo previše da razmišljaju o tome, jer “imamo veliki svet i samo jednog ministra rata i samo jednog državnog sekretara, a oni imaju mnogo mesta na kojima treba da budu”.

Vitaker se takođe distancirao od Trampove agresivne retorike na društvenim mrežama, rekavši da je tokom prvog mandata američkog predsednika naučio da bi “odgovaranje na svaki pojedinačnu objavu na platformi Trut Soušal ili tvit predsednika Trampa bio posao sa punim radnim vremenom”.

Međutim, ocenio je da je “osnovna bezbednosna analiza ispravna”.

(Tanjug/Guardian)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine

MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili “bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda”, ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.

09. 02. 2026. u 11:13

Najnovije