- Suzana Luković Novinar rubrike svet
Državni organi poslednjih meseci intenzivno prikupljaju podatke o rezervistima
Lokalno stanovništvo u ruskim gradovima i selima počinje da organizuje patrole
Na južnoj granici Rusije sa Gruzijom ponovo se odigrava već viđeni egzodus. Više od 113.000 Rusa napustilo je zemlju prošle nedelje preko graničnog prelaza Gornji Lars. Ovaj nagli priliv ljudi odraz je sve većeg straha da se Kremlj sprema da objavi novi talas mobilizacije.
Gruziji ovakve slike sa granice nisu nepoznate. Kada je ruski predsednik Vladimir Putin u septembru 2022. proglasio delimičnu mobilizaciju i pozvao oko 300.000 ljudi nakon invazije na Ukrajinu, Gruzija je bila jedno od glavnih utočišta za one koji su bežali iz zemlje. Kao jedna od retkih susednih država koja ruskim državljanima omogućava ulazak bez vize, Gruzija je tada primila više od 100.000 Rusa za samo nedelju dana, piše briselski “Politiko”.
Poslednjih meseci, dodatno su podgrejali priče o novom pozivu za vojsku sledeći potezi ruskih vlasti:
- primenjuju sve agresivnije metode regrutacije
- intenzivno prikupljaju podatke o rezervistima
- šire nadležnosti Nacionalne garde
Sa druge strane, Kremlj već mesecima demantuje glasine o mobilizaciji.
– U ovom trenutku nam nije potrebna masovna mobilizacija. Koliko je meni poznato, ona niti je u planu, niti se očekuje – rekao je prošle nedelje, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da priče o mobilizaciji “podmeću ukrajinske vlasti”.
Foto: Moscow Region Governor Andrei Vorobyov’s office via AP / Tanjug/AP
+4
Galerija
Međutim, situaciju na frontu teško je ignorisati. Iako Rusija ne objavljuje zvanične podatke o gubicima, bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski izjavio je da su ruski gubici prvi put premašili broj dobrovoljaca spremnih da stupe u vojsku. I mada je Rusija dosad uspevala da visokim novčanim naknadama privuče dobrovoljce i zatvorenike, “Kremlju je sve teže da regrutuje nove ljude”, ističe advokat iz organizacije “Ruski apel za mir”, a koji je želeo da ostane anoniman iz bezbednosnih razloga. On dodaje da se “društveni ugovor” između Kremlja i ruskog naroda “očigledno raspada”.
Interesovanje države za rezerviste naglo skočilo od proleća
Ruski rezervni sastav uglavnom čine muškarci mlađi od 55 godina koji su odslužili obavezni vojni rok. Vojni rok u trajanju od godinu dana obavezan je za sve muškarce starosti od 18 do 30 godina, uz određene izuzetke zbog zdravstvenog stanja ili studiranja.
– To su ljudi koji se prvi nalaze na udaru u slučaju mobilizacije – rekao je Aleksej Tabalov, osnivač nevladine organizacije za zaštitu prava vojnika i regruta “Škola regruta”.
Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia
+4
Galerija
Prema rečima Tabalova, državni organi poslednjih meseci preko poslodavaca intenzivno prikupljaju lične podatke o rezervistima.
– Traže čak i adrese rođaka – objasnio je on, dodajući da bi se ti podaci koristili za pronalaženje onih koji bi pokušali da se sakriju.
Nakon toga, te muškarce pozivaju u vojne odseke gde im uručuju rasporede i tačne jedinice u koje moraju da se jave ako mobilizacija bude proglašena. Prema rečima advokata, interesovanje države za rezerviste je naglo skočilo od proleća. Tabalov smatra da je ovo priprema terena za bržu i diskretniju regrutaciju.
Niz zakona kao dokaz da su pripreme u toku
Niz zakona usvojenih poslednjih meseci takođe ukazuje na pripreme u pozadini:
- Kremlj je u martu uveo obavezne elektronske vojne pozive. Tokom mobilizacije 2022. koristili su se papirni pozivi koji su postajali pravno važeći tek kada ih primalac lično potpiše. To je stvorilo birokratsku rupu u zakonu, zahvaljujući kojoj je do milion Rusa uspešno pobeglo iz zemlje pre nego što im je poziv uručen i pre nego što im je zabranjen izlazak iz zemlje. Elektronski pozivi stupaju na snagu čim budu objavljeni na internetu. Time se automatski obaveštava granična služba, a regrutu se odmah zabranjuje napuštanje zemlje.
- Nacionalna garda – bezbednosna služba koju je Putin osnovao 2016. prevashodno radi zaštite režima od unutrašnjih pretnji i protesta u zemlji i na okupiranim teritorijama – preduzima korake kako bi kroz vežbe i evakuacije pripremila svoje ljudstvo, osoblje i objekte za eventualnu mobilizaciju.
Foto: Gavriil Grigorov, Viktor Karasev / Alamy / Ringier
+4
Galerija
Odlaganje neizbežnog
Uprkos svim znakovima koji ukazuju na to da je nova mobilizacija sve izvesnija, čini se da Putin po svaku cenu žudi da je izbegne.
– Zvanična mobilizacija bi značila da stvari na frontu stoje loše i da je Putin loš vrhovni komandant – objasnio je Tabalov.
Zato je Kremlj pokušao nekoliko agresivnih strategija regrutacije kako bi zaobišao taj potez:
- Ruski mediji su u martu tekuće godine objavili da ministarstvo odbrane planira da regrutuje oko 80.000 ljudi, uglavnom studenata, u novoformirane “Snage za bespilotne sisteme”. Ova inicijativa bila je praćena masovnom propagandom i pritiscima na univerzitetima – studente su nagovarali da potpišu ugovore u zamenu za novčane bonuse. Ali, odazvalo se svega 8.000 ljudi odnosno jedva 10 odsto od planiranog broja.
- Druga strategija isplivala je na površinu krajem juna, kada su društvene mreže preplavili snimci masovnih racija u Penzi, jednom od najsiromašnijih gradova u evropskom delu Rusije. Policija i vojna lica, često u pratnji maskiranih muškaraca sa fantomkama, zaustavljaju muškarce na kontrolnim punktovima, ulicama i u javnom prevozu, ubacuju ih u kombije i odvoze u vojne odseke, gde su neki od njih primorani da potpišu ugovore i odu u rat. Vlasti u Penzi u više navrata su demantovale bilo kakvu umešanost u navodna otimanja i prisilnu regrutaciju.
Prema medijskim izveštajima, Ministarstvo odbrane Rusije postavilo je cilj da do kraja 2026. godine angažuje 409.000 vojnika po ugovoru.
Građani organizuju straže
Međutim, Tabalov upozorava da bi ova inicijativa mogla da se obije o glavu vlastima.
– Građani u Penzi su već počeli sami da se organizuju i prave seoske i gradske straže – a to je, ruku na srce, direktan izazov za državnu vlast – dodao je on.
Meštani mesta Bašmakovo navodno su takođe formirali sopstvene straže koje patroliraju terenom, snimaju “regrutere”, zapisuju registarske tablice i pokušavaju da otkriju identitet maskiranih lica.
Uprkos podbačaju u regrutaciji, zvanična objava mobilizacije ne očekuje se pre septembra, kada se u Rusiji održavaju parlamentarni izbori. I sam Putin i njegova vladajuća Jedinstvena Rusija suočavaju se sa padom podrške, pa bi zvanični poziv za vojsku dodatno poljuljao rejting ruskog lidera.
Pa ipak, Kremlju je sve teže da izbegne novu mobilizaciju.
– Mislim da je uništenje Ukrajine Putinova opsesija, a ta fiks-ideja zahteva živu silu. Nakon neuspeha svih ostalih pokušaja, jedini preostali resurs jeste mobilizacija – zaključio je Tabalov.
Pripadnik grupe “Dnjepar” Oružanih snaga Ruske Federacije uvežbava manevre čišćenja rovova na poligonu na zaporoškom frontu (Foto: Alexander Polegenko / Zuma Press / Profimedia)
Ukrajinski napad na Moskvu (Foto: Moscow Region Governor Andrei Vorobyov’s office via AP / Tanjug/AP)
Ruski regruti u Rostovu 2022. (Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia)
Vladimir Putin (Foto: Gavriil Grigorov, Viktor Karasev / Alamy / Ringier)








