Od posete evropske komesarke za proširenje Marte Kos Beogradu krajem aprila, do dolaska visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaje Kalas, a zapečaćeno izjavom izvestioca Evropskog parlamenta Tonina Picule, koja se slobodno može nazvati najoštrijom kritikom režima Aleksandra Vučića koju je izgovorio neki predstavnik Unije, da se zaključiti da stvari po vlast u Srbiji zaista ne stoje najbolje. Štaviše, čini se, a ima onih koji to jasno i kažu, da Evropska unija očito traži novog partnera u Srbiji i da Srpska napredna stranka može završiti onako kako je završila i era Borisa Tadića – gubitkom podrške Zapada. A svi znamo ko je tome “kumovao”…
Godinama unazad javnost u Srbiji vapi za tim da Evropa otvori oči na situaciju u Srbiji. Na kriminal, korupciju, krađu izbora, razne izborne mahinacije… Uključivala se mahom saopštenjima u kojima se navodilo da “pažljivo prate situaciju”, evropski zvaničnici su pozivali vlasti u Srbiji na sprovođenje neophodnih reformi koje vode ka članstvu u EU, kritikovali saradnju s Moskvom i najavljivali da će “zavrnuti slavinu” i obustaviti pristup evropskim fondovima. Najdalje se otišlo s izglasavanjem Rezolucije Evropskog parlamenta kojom se traži međunarodna istraga o izborima u Srbiji.
Od svega toga nije se desilo apsolutno ništa.
Međutim… Ono što vidim i čujemo u poslednjih mesec dana pokazuje da se nešto promenilo. Izgleda da pisma studenata, njihova vožnja biciklima do Strazbura i trčanje do Brisela nisu bili džabe protraćeno vreme, krv i znoj. Čini se da ih je ipak neko čuo.
Čula ih je Evropa, jer nije mogla da ih ne čuje. A efekte toga već vidimo.
Šta su nam rekli
Marta Kos je u Beogradu bila krajem aprila i tom prilikom rekla da studenti traže isto što i EU. Opozicija je posle sastanka s njom ocenila da nikad nije bilo otvorenijeg i konstruktivnijeg razgovora sa nekim evropskim zvaničnikom.
Onda je usledila izjava Tonina Picule povodom izjava Aleksandra Vučića.
“Njegovi istupi postaju sve bizarniji, u meri u kojoj očigledno gubi kontrolu nad pojedinim segmentima u samoj Srbiji. Naravno, za duboku polarizaciju u kojoj se zemlja nalazi mesecima Aleksandru Vučiću su krivi svi – osim njega i ljudi kojima je okružen.“
Na posletku u Beograd je došla šefica evropske diplomatija i ozbiljno protresla vlast.
Pre svega odbijanjem da održi zajedničku konferenciju s Vučićem, što j ozbiljan presedan, jer je nakon ovakvih diplomatskih sastanaka to praksa. Zatim i izjavama i porukama koje je poslala.
„Čula sam poziv studenata i njihove težnje za pravičnošću i odgovornošću kako bi Srbija mogla da ostvari svoj puni potencijal. Njihova energija je neophodna kako bi se pronašao put napred“, poručila je Kalas.
Vreme je za nove partnere
Osvrćući se na sveukupnu situaciju, dekanka Fakulteta političkih nauka Maja Kovačević je ocenila da EU sve ozbiljnije razmatra druge partnere u Srbiji.
„Sastanci sa opozicionim strankama i Marte Kos i Kaje Kalas, su signal režimu da EU sve ozbiljnije razmatra saradnju sa drugim partnerima u Srbiji. Treba podsetiti da i kada je nastala SNS, veliki pomak u njihovom političkom napredovanju se desio upravo posle njihove posete Briselu, jer su oni tada bili prihvaćeni kao značajan partner i to im je dosta pomoglo da dođu na vlast“.
Dekanka je istakla i da aktuelna vlast „dugo odustaje od EU integracija“, da zauzima pasivan stav i da je to primetno do te mere da se poslenjih nekoliko godina u izveštajima o Srbiji ponavlja ista rečenica – „zvaničnici Srbije su na rečima posvećeni procesu pristupanja ali tražimo da se to vidi i na delima“.
Predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević je otkrio i da postoje glasovi da je mandat Srpske napredne u Evropskoj narodnoj partiji završen. On je rekao da je u Briselu dobio jasna uveravanja da će se to desiti.
„Oni nemaju praksu da bilo koga isteruju… Nepisano pravilo u EPP je da se nikad ne odriču partnera koji je na vlasti tog trenutka u nekoj zemlji, osim ako ne napravi skandale poput onoga što je uradio naš režim. Viktora Orbana su primorali da sam napusti EPP i da potraži novu grupaciju u Evropskom parlamentu. To je sudbina i Aleksandra Vučića“, tvrdi Milivojević.
Kad se podvuče crta, postavlja se pitanje da li EU već ima viziju toga ko bi joj mogao biti sledeći partner. Da li bi to bila opozicija ili neki novi politički front sastavljen od studenata i onih ljudi koji budu bili na njihovoj izbornoj listi?
Pitali smo opoziciju da li smatraju da su oni taj novi, mogući partner.
Šta kažu opozicioni lideri
Srđan Milivojević kaže da je logično da se zbog svega što se dešava u Srbiji i zbog svega što studenti rade oni budu percipirani kao najveća društvena snaga.
“Oni uživaju poverenje dve trećine građana Srbije, naravno da su zato evropski zvaničnici iskazali intersovanje da se sastanu sa studentskim predstavnicima. Toga će biit i ubuduće”, kaže Milivojević i dodaje da se odnos promenio i prema opoziciji.
“Prethodnici Marte Kos i Kaje Kalas su ljudi koji su upućivali velike pohvale na račun režima Aleksandra Vučića i nisu mnogo obraćali pažnju na sastanke sa opozicijom. Ja sam imao i prilike da govorim u Evropskom parlamentu i da prvi put posle 12-13 godina da govorim kao poslanik na jednoj raspravi u odeljku za spoljne poslove…Ukazana mi je čast da prisustvujem u EP dok se čitao izveštaj o napretku, a bolje bi bilo rečeno, nenapretku Srbije na putu ka EU. To su jasni signali da neko u Evropi prepozanje Demokratsku stranku i opozicione stranke kao alternativu režimu”, navodi MIlivojević, ističući da Aleksandra Vučića više niko ne percepira kao Evropljanina.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović kaže da je mnogo važnije to što institucije Evropske unije sve više, ali veoma sporo uviđaju pravu situaciju u Srbiji.
“Njihove izjave i stavovi koje iznose idu u tom pravcu. To je posledica, pre svega, jednog dinamičnog uticaja koji se sprovodio iz Srbije ka spolja, a s druge strane neodrživ je balans koji se ranije pravio u tome da se samo pričalo o ekonomskoj saradnji i litijumu i rastu BDP, dok se nedostatak vladavine prava potpuno zanemarivao, ali i nasilje nas građanima, pokradeni izbori, zaroboljeni mediji, korupcija”, kaže Stefanović.
Na pitanje da li Evropska unija više računa na studentsku snagu, Stefanović navodi:
“Ne možemo mi da govorimo šta očekuje EU, ali mislim da oni jesu svesni da ne postoji način da vi imate Uniju koja počiva na kriterijumima i vrednostima koje se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije, a istovremeno da dajete podršku Aleksandru Vučiću i kriminalnoj ekipi na vlasti. Bilo je pitanje vremena. Bilo je pitanje vremena kada će taj dizbalans između onoga iza čega sama Unija stoji onoga što se dešava u Srbiji, da se poremeti”
S druge stranke, kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović ne misli da je reč o promeni koja će brzo doći.
“Dobro je da je došlo do promene odnosa Evropske unije prema vlasti SNS. Čini se da je sada svima jasno da je Aleksandar Vučić najveća prepreka evropskim integracijama Srbije. Dobro je da smo dobili izjave, poput one Marte Kos da EU traži ono što su studentski zahtevi. To govori da u Srbiji nema institucija koje radi, da su mediji zarobljeni, a izbori pokradeni”, kaže Lazović i dodaje:
“Ne mislim da će to ići tako brzo da promena odnosa prema režimu u Srbiji, kao što bismo mi svi voleli, ali je dobro što su EP donete rezolucije..Na nama je kao proevropksim partijama da radimo na tome da imamo saveznike u EU koji će stati na stranu građana, a osuditi ponašnaje autokrate Vučića. ZLF se zalaže za Srbiju u Evropskoj uniji i to je naš najvažniji strateški pravac”.
Obazriv je i lider stranke SRCE Zdravko Ponoš.
“Nemam utisak da oni traže nove partnere. Mislim da oni konačno shvataju da Vučić nije partner koji vodi Srbiju u Evropsku uniju. To je dobar korak u dobro smeru, dobro je da su shvatili da ih Vučić zavlači kao što zavlači građane Srbije već 13 godina. On uporno govori da drži Srbiju na evropskom putu, što je tačno, samo što Srbija s njim tu stojii, a ne kreče se”, kaže Ponoš.
On ističe da ni javnost Evropske unije nije imuna na dešavanja u Srbiji i naravno da EU zato želi da čuje šta kaže nevladin sektor, opozicija i studenti koji su stigli do Strazura.
“Novi momenat je da je Kaja Kalas po prvi put na toj funkciji se srela sa opozicijom. Borelj to nikada nije radio. Ali to svakako ne znači da prebacuju fokus na opoziciju. EU mora da razgovora sa nekim ko je i formalno kandidat za člnastvo, a partner će joj sutra biti verovatno neko ko je sada protivnik ove vlasti”, zaključuje Ponoš.