8.6 C
Belgrade
Thursday, December 18, 2025

EKSKLUZIVNO Ovako je izgledala šema za skidanje zaštite Generalštabu i koju ulogu je imao ministar Nikola Selaković

-

Najviši funkcioneri Ministarstva kulture i zavoda za zaštitu spomenika tokom 2024. godine svesno su i suprotno zakonu pripremali odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba u Beogradu, koristeći neovlašćene i nepotpune akte, sa neistinitim podacima, kako bi Vlada Republike Srbije donela odluku za koju nisu postojali zakonski uslovi. Portal Nova.rs otkriva detalje optužnog predloga i koju je ulogu u svemu imao ministar kulture Nikola Selaković, kao i koje je odluke on potpisivao.

Zbog afere „Generalštab“ optužni predlog podignut je protiv nekoliko osoba – ministra kulture Nikole Selakovića, sekretarke Ministarstva kulture Slavice Jelače, v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića, a u vezi sa nezakonitostima prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama „Generalštaba“.

Nikola Selaković, saslušanje u Specijalnom sudu Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Afera „Generalštab“ otkrivena je pre nekoliko meseci kada je uhapšen Vasić, a Javno tužilaštvo za organizovani kriminal se mesecima suočava sa pritiscima upravo zbog rada na ovom predmetu.

Do nedavno se nije znalo da je jedan od osumnjičenih u aferi i Nikola Selaković, aktuelni ministar kulture, a portal Nova.rs ekskluzivno otkriva koja je bila njegova uloga u procesu skidanja zaštite Generalštabu, nakon čega je isti prodat.

Nikola Selaković dolazi na saslušanje u Specijalni sud Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Prema navodima iz optužnog predloga, okrivljeni Selaković, Jelača, Vasić i Ivanović terete se da su u periodu od druge polovine maja do kraja novembra 2024. godine, postupali su suprotno Ustavu i zakonima Republike Srbije, prekoračujući granice svojih službenih ovlašćenja i nanoseći štetu kulturnom nasleđu Republike Srbije.

Kako se navodi, iako su po Ustavu Republike Srbije, Zakonu o kulturnom nasleđu i Zakonu o kulturi bili dužni da štite kulturna dobra, okrivljeni su, svesni da za to ne postoje zakonski uslovi, preduzimali radnje sa ciljem da se zgradama Generalštaba u Beogradu ukinu svojstvo kulturnog dobra.

Ključni trenutak za istragu 10. jul 2024.

Ključak datum bio je 10. jul 2024. godine, kada je ministar Nikola Selaković u Ministarstvu kulture okupio Gorana Vasića i Aleksandra Ivanovića, u prisustvu Slavice Jelače, i naložio im da istog dana Ministarstvu dostave akte koji bi bili naslovljeni kao „Predlog odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba“.

generalštab

Cilj je bio da se ti akti iskoriste za izradu Predloga odluka Vlade o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba, Vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane u Beogradu i Predloga odluke Vlade o izmeni Odluke o utvrđivanju područja uz Ulicu kneza Miloša u Beogradu za prostorno kulturno-istorijsku celinu čiji sastavni deo su i zgrade Generalštaba, iako je svima bilo poznato da zakonski uslovi iz člana 61 Zakona o kulturnom nasleđu nisu ispunjeni.

U optužnom predlogu se podseća da je prethodna direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Dubravka Đukanović ranije odbila da sačini takav predlog, ukazujući da ne postoje zakonski osnovi za to, te da je isključivo Republički zavod za zaštitu spomenika kulture nadležan da pripremi obrazloženi predlog odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra i da ga, preko Ministarstva kulture, uputi Vladi, dok Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda za to nema ovlašćenja.

5-Goran-Vasic-

Uprkos tome, Goran Vasić je 10. jula 2024. godine, postupajući po nalogu ministra, na memorandumu Republičkog zavoda sačinio akt pod nazivom „Inicijativa: Predlog za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra“, sa, kako se tvrdi, neistinitim sadržajem. Akt je izrađen na memorandumu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i lažno je prikazano da je zaveden u pisarnici Zavoda, iako je pod tim brojem već postojao drugi predmet koji se odnosio na lični zahtev samog Vasića. Dokument je sačinjen mimo zakona i bez znanja i učešća ovlašćenih konzervatora i stručnih lica, iako Vasić za to nije imao potrebna ovlašćenja, zbog čega ne sadrži ključne elemente – izreku buduće odluke, obrazloženje razloga za prestanak zaštite, grafičke priloge, dokaz o javnom oglašavanju i proteku zakonskog roka, niti mišljenja vlasnika i nadležnih institucija – nakon čega je ovako sačinjen akt istog dana lično predao Slavici Jelači.

Slavica Jelača Foto: Ministarstvo pravde

Istog dana, i Aleksandar Ivanović je sačinio dokument pod nazivom „Predlog za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba“ i predao ga Jelači, iako je znao da taj akt može biti upućen isključivo Republičkom zavodu, kao jedinom nadležnom organu.

Nakon prijema ovih akata, Slavica Jelača je, prema navodima prijave, po nalogu ministra Selakovića, preuzela dalje postupanje, iako je za ovakve predmete u Ministarstvu kulture nadležan isključivo Sektor za zaštitu kulturnog nasleđa i digitalizacije. Umesto toga, ona je akte zavela u Sekretarijatu Ministarstva kulture, kojim rukovodi, i nije ih prosledila nadležnom Republičkom zavodu, niti vratila podnosiocima, kako je bila dužna.

Dalje se navodi da je Slavica Jelača, bez ovlašćenja i bez stručne osnove, sačinila Predlog odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba, kao i Predlog odluke o izmeni Odluke o utvrđivanju područja uz Ulicu kneza Miloša u Beogradu za prostorno kulturno-istorijsku celinu čiji deo su i zgrade Generalštaba, i u obrazloženjima unela neistinite podatke – da su oba zavoda ovlašćena i da su dostavila obrazložene predloge, iako to nije bio slučaj.

Jelači je u tom trenutku bilo poznato da akti koje su dostavili Goran Vasić i Aleksandar Ivanović ne predstavljaju predlog za izmenu odluke Vlade o statusu zgrada Generalštaba, već se odnose na šire područje u Ulici kneza Miloša koje ima status prostorne kulturno-istorijske celine, poseban predlog sa obrazloženjem nikada nije izrađen. Zbog toga je akt ocenjen kao nepotpun i sa neistinitim sadržajem, jer ne sadrži obrazloženje razloga za prestanak zaštite, dokaze o javnom oglašavanju i proteku zakonskog roka, grafičke priloge, niti mišljenja vlasnika i nadležnih institucija, čime je sačinjen suprotno Zakonu o kulturnom nasleđu.

Sve dopise potpisao Selaković

U periodu od 10. do 17. jula 2024. godine, Jelača je, pozivajući se na Poslovnik Vlade, sačinila i dopise Ministarstva kulture upućene Ministarstvu finansija, Ministarstvu građevinarstva, Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo i Generalnom sekretarijatu Vlade, uz koje je priložila neovlašćeno sačinjene predloge odluka sa obrazloženjem. Sve dopise je potpisao ministar Nikola Selaković, stavljanjem otiska faksimila, nakon čega su 17. jula 2024. godine predlozi upućeni Vladi Republike Srbije na odlučivanje.

Kako bi se prikrilo to što Republički zavod nije dostavio obavezno obrazloženje, ministar Selaković je, prema navodima tužilaštva, krajem oktobra ili početkom novembra 2024. godine naložio Aleksandru Ivanoviću da sačini nacrt obrazloženja Predloga odluke za prestanak svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba. Ivanović je taj tekst predao Slavici Jelači, koja ga je potom iskoristila kao navodno obrazloženje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, menjajući naslov dokumenta, i združila ga sa spisima predmeta u Ministarstvu kulture.

Nikola Selaković Foto:M.M./ATAImages

Ivanović je obrazloženje naslovio sa: „Na vaš zahtev dostavljam vam moje stručno viđenje i mišljenje o formi obrazloženja“, umesto čega je ona napisala „Obrazloženje predloga odluke o prestanku svojstva zgradama Generalštaba“.

U optužnom predlogu se zaključuje da su svi navedeni postupci sprovedeni svesno, sa umišljajem, uz korišćenje službenih isprava sa neistinitim sadržajem, čime je, kako se navodi, grubo povređen pravni poredak i ugroženo kulturno nasleđe Republike Srbije.

Kušner se povukao

Podsetimo, Džared Kušner se povukao iz planiranog projekta izgradnje hotela Tramp u Beogradu nakon što je projekat izazvao proteste i optužnicu protiv visokog srpskog političara, preneo je Volstrit džurnal.

Džared Kušner

„Pošto značajni projekti treba da ujedinjuju, a ne da dele, i iz poštovanja prema narodu Srbije i gradu Beogradu, povlačimo našu prijavu i povlačimo se u ovom trenutku“, rekao je portparol Kušnerove privatne investicione firme „Affinity Partners“.

Inače, na mestu Generalštaba planiran je projekat izgradnje hotela i luksuznih stanova, umešana i porodica Donalda Trampa, predsednika SAD. Projekat je predvodio Kušner, zet američkog predsednika Donalda Trampa, uz uključenost Trampove organizacije, koju vode Trampovi sinovi, Donald Mlađi i Erik.

Najnovije