BIVŠI komandant američkih kopnenih snaga u Evropi, general-potpukovnik u penziji Ben Hodžis, u intervjuu nemačkom listu Die Welt izneo je niz tvrdnji o mogućem sukobu NATO-a i Rusije koje su izazvale ozbiljnu pažnju u bezbednosnim krugovima.
Foto: Profimedia
Komentarišući hipotetički scenario krize u Suvalkskom koridoru, Hodžis je ocenio da bi baltičke države u najgorem slučaju morale da izdrže do dve nedelje bez značajnijih pojačanja. Prema njegovim rečima, problem nije samo politička odluka, već logistika i vojna mobilnost. On je ukazao na to da železnički sistemi u Nemačkoj i Poljskoj funkcionišu u civilnom režimu i da prebacivanje oklopnih brigada nije moguće „preko noći“.
Hodžis je otvoreno priznao da bi NATO u prvim danima sukoba imao ozbiljne probleme sa municijom. U vežbama u kojima je učestvovao, naveo je, zalihe bi bile iscrpljene već posle dva dana intenzivnih dejstava. Kao posebno ranjivu tačku istakao je protivvazdušnu odbranu i transportnu infrastrukturu. Upozorio je da bi masovni napadi dronovima i raketama na luke i logističke centre, poput Klaipede, Rige, Talina, Gdanjska ili čak Bremerhafena, predstavljali šok za NATO.
Foto printskrin oruzjeonline.com
Međutim, najzapaženija izjava odnosila se na rusku eksklavu Kalinjingrad. Govoreći o konceptu odvraćanja, Hodžis je rekao da Rusija mora da zna da bi „izgubila Kalinjingrad – i to vrlo brzo“. Doslovno je izjavio: „Prilično sam siguran da bi Kalinjingrad bio onesposobljen u prvih 24 sata.“
On je pojasnio da ne govori o kopnenoj invaziji, već o kombinaciji kinetičkih i nekinetičkih sredstava: sajber napadima, elektronskom ratovanju, neutralizaciji protivvazdušne odbrane i preciznim udarima dugog dometa na ključne vojne objekte u regionu.
Kalinjingradska oblast nije samo vojna tačka na mapi. Reč je o gusto naseljenoj teritoriji sa stotinama hiljada stanovnika i značajnim vojnim kapacitetima, uključujući sisteme dugog dometa. Izjava o njenom brzom „onesposobljavanju“ podrazumeva scenario intenzivnih udara na teritoriju nuklearne sile.
Hodžis je takođe ocenio da bi evropske zemlje, čak i bez američke podrške, mogle da nanesu ozbiljnu štetu ruskim vojnim kapacitetima u tom regionu. Kao potencijalne aktere naveo je Poljsku, a spomenuo je i mogućnost pritiska na druga strateška područja, poput Kola poluostrva na severu Rusije.
Foto: Printscreen
Ovakve izjave imaju višestruke implikacije. Prvo, normalizuju ideju direktnih udara na rusku teritoriju kao deo strategije odvraćanja. Drugo, dolaze od bivšeg visokog američkog komandanta, što im daje političku i vojnu težinu. Treće, podižu nivo retorike u trenutku kada je bezbednosna arhitektura Evrope već pod snažnim pritiskom.
U analitičkom smislu, Hodžisova izjava nije operativni plan, već projekcija u okviru hipotetičkog scenarija. Ipak, javno izgovorene formulacije o brzom neutralisanju teritorije druge nuklearne sile dodatno radikalizuju diskurs i pomeraju granice onoga što se u javnom prostoru smatra prihvatljivim.
U vremenu kada su komunikacione poruke deo strateškog nadmetanja, ovakve izjave nisu samo lični stav penzionisanog generala, već element šire bezbednosne debate. Pitanje koje ostaje jeste da li retorika o „onesposobljavanju za 24 sata“ doprinosi stabilnosti ili dodatno pojačava logiku eskalacije u Evropi.
oruzjeonline.com
BONUS VIDEO – PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: “Vožnja deluje gotovo neprimetno”








