Iako je američki predsednik Donald Tramp najavio da će sačekati dve nedelje pre nego što odluči o tome da li će intervenisati protiv Irana, tog se obećanja nije dugo držao. U nedelju ujutru nas je sačekala vest o tome da je Tramp poslao moćne B2 bombardere da napadnu Iran i unište njihova nuklearna postrojenja. Iako Amerikanci kažu da je ovo bila ciljana akcija, ceo svet je vidi kao ulazak Amerike u novi rat na Bliskom istoku. Amerikanci kažu da je nuklearna pretnja ovim jednokratnim bombardovanjem otklonjena, Teheran najavljuje odmazdu, traži reakciju sveta i govori da su Amerikanci pogodili napuštene podzemne hale i da sledi najpre blokada Ormuskog moreuza, što može da dovede do divljanja cena nafte i gasa u celom svetu. Detalji u izveštaju Nikole Pavlovića, repotera Dnevnika na TV Nova.
Amerika se uključila u sukob Izraela i Irana – bila je prva vest koju su Evropljani mogli jutros da vide. Masovni napadi izvršeni su na tri ključna nuklearna postrojenja u Iranu – Natanc, Isfahan i Fordo.Bombarderi koje je koristila Amerika, prvvi put su u akciji viđeni nad srpskim nebom 1999. godine, u operaciji Saveznička snaga. Američka vojska je u napadu koristila šest bombi, poznatih kao razbijači bunkera, ali i 30 krstarećih raketa Tomahavk. Razbijači bunkera najveće su nenuklearne bombe na svetu, teške oko 13 tona i potencijalno mogu da probiju iranski podzemni kompleks na Fordou, koji je ukopan duboko u planini.
„Naš cilj je bio uništenje iranskih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma i zaustavljanje nuklearne pretnje koju predstavlja najveći svetski sponzor terora. Spektakularan vojni uspeh! Ključna iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma su potpuno uništena. Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora da sklopi mir. Ako to ne učine, budući napadi bi bili daleko veći i mnogo lakši“, rekao je Donald Tramp, predsednik SAD.
Iran je zatražio hitan sastanak Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i pozvao ga na osudu američkih napada zbog, kako kažu, kršenja osnovnih principa Povelje Ujedinjenih nacija i normi međunarodnog prava.
„Ratnohuškačka administracija u Vašingtonu je u potpunosti odgovorna za opasne posledice i ovog čina agresije. Ćutanje pred takvom očiglednom agresijom gurnuće svet u neviđenu opasnost i haos. Čovečanstvo je kao vrsta stiglo predaleko da bi dozvolilo nasilniku da nas vrati u zakon džungle“, rekao je Abas Aragči, ministar spoljnih poslova Irana.
Na iranski odgovor se nije dugo čekalo – parlament Irana je izglasao odobrenje za zatvaranje strateški važnog Ormuskog moreuza. Ova odluka mora da odobrenje Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Islamske Republike. Značaj moreuza – ogroman – oko jedne petine ukupne svetske potrošnje nafte i gasa prolazi kroz njega.
Paralelno međunarodna agencija za atomsku energiju saopštila je da nije registrovana povećana radijacija na području nuklearnih postrojenja u Iranu i da nema opasnosti od zračenja. Iranska Revolucionarna garda upozorava da broj, raspored i veličina američkih vojnih baza u regionu nisu njihova snaga već ranjiva tačka. U Izraelu, vest o američkim napadima, dočekana je sa odobravanjem.
„Čestitam, predsedniče Tramp. Vaša smela odluka promeniće istoriju. Amerika je učinila ono što nijedna druga zemlja na svetu nije mogla“, poručio je Benjamin Netanjahu. premijer Izraela.
O povratku na pregovarački sto danas su pozivali iz Evropske unije, zabrinutost je u Turskoj, oštre osude u Kini, u Londonu traže deeskalaciju.
„Činimo sve što možemo da stabilizujemo situaciju, da je deeskaliramo i da dođemo do dogovorenog rešenja. ubeđen sam e Iranu ne sme dozvoliti da ima nuklearno oružje. To je najveća pretnja stabilnosti u regionu“, rekao je Kir Starmer, premijer Ujedinjenog kraljevstva.
Da li se američki direktni napadi mogu smatrati i direktnim uključivanjem Amerike u sve veći rat Izraela i Irana?
„Povijesno iskustvo sigurira da ne. Nije nužno, američke intervencije kakve smo imali u Hladnom ratu i posebno nakon pada Berlinskog zida znaju biti dugotrajne i restrukturirati, uticati na razvoj sveta i regije, ali ne mora nužno biti rat kao takav. Ono što se dogodilo je manje od onoga što je Amerika prije radila – prije je intervenirala sa svojim snagama na terenu“, kaže Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose.
Priče na ulici i sve češća tema na društvenim mrežama jeste strah od izbijanja Trećeg svetskog rata. Za konflikt svetskih razmera potrebno je još igrača, među prvima Kina i Rusija, što je daleko, objašnjava Vidmarović.
„Iran je naučio biti sam, živjeti sam i ne posvećivati nikome sa strane u svoje vojne sustave, svoje tajne, taktike. itd. Rusija jednostavno bi bila više kao promatrač, vojna podrška u smislu oružja i streljiva, ali teško da bi se uvukla u situaciju na terenu pa da bi to postao okršaj direktni ili indikrektni između Amerikanaca i Rusa, nešto slično VIjetnamu“, smatra Vidmarović.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije preporučilo je građanima da zbog pogoršane bezbednosne situacije i povećanog rizika po ličnu bezbednost izbegavaju putovanja u Izrael i Iran do daljeg.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO – Otpravnik poslova u ambasadi Islamske republike Iran u Dnevniku na TV Nova: Može li se sa oružja preći na dijalog?