PRVI potpredsednik vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu, Siniša Mali, izjavio je danas da će bruto domaći proizvod Srbije ove godine biti oko 97 milijardi evra, a stopa rasta između 3,5 i 3,7 odsto.
Foto: Printskrin Blic TV
Kazao je i da ekonomska politika koju je u prethodnom periodu vodila Vlada Srbije ”garantuje prosperitet i jačanje životnog standarda građana”, a da tome u prilog govori i činjenica da je ekonomija tri puta jača nego što je bila 2012. godine.
– Jačina ekonomije se meri po visini BDP, on je vrednost svega što se proizvede u roku od godinu dana. Ove godine BDP će biti oko 97 milijardi evra, dok je 2012. godine bio oko 35 milijardi evra. Naša ekonomija je danas oko tri puta jača nego pre 14 godina. Kada se uporedi učešće javnog duga u BDP, on je ove godine 43,7 odsto, dok je 2012. godine bio iznad 50 odsto – naveo je Mali gostujući na TV Blic.
Prema njegovim rečima, kada se pogleda politika od 2012. godine do danas, nju su pratile, kako kaže, investicije, rast plata, penzija i minimalne zarade, a kreirano je i pola miliona radnih mesta.
Mali je naveo da će Srbija ove godine imati stopu rasta između 3,5 i 3,7 odsto, te da ćemo biti u top tri ekonomije Evrope, dok sledeće godine Ekspo 2027 treba da doprinese rastu od preko četiri odsto, pa će Srbija biti među prvima po toj stopi rasta na evropskom kontinentu.
Značajan uspeh je, kako je dodao, stabilan devizan kurs, koji je doprineo očuvanju životnog standarda građana.
Kako kurs može da utiče na standard, ministar je ilustrovao i konkretnim primerom da bi se, ako se danas ima prosečna zarada od 121.400 dinara i kredit od 300 evra, u slučaju pomeranja kursa ta rata sa oko 36.000 dinara povećala na oko 54.000 dinara.
Ministar je naveo da je rast plata u Srbiji veći od rasta nivoa inflacije, što se može potkrepiti konkretnom statistikom.
– U poslednjih osam godina plate su rasle više od nivoa inflacije. Recimo, prosečna zarada u julu je bila oko 121.400 dinara i ona je za 11,3 odsto nominalno, a za 9,2 odsto realno, veća od plate u julu prošle godine – naveo je on i dodao da je u Srbiji u julu ove godine inflacija bila 1,9 odsto, a u avgustu 2,2 odsto.
S druge strane, kazao je, država je sve uradila kako bi tu inflaciju držala pod kontrolom – smanjene su akcize na gorivo, cene lekova, dok je prošle godine doneta i mera ograničenja trgovačkih marži koja je uticala na cenu hrane.
Imajući u vidu spoljne političke okolnosti koje su pratile vladu, naveo je, uspeh se ne može osporiti jer je postignut u uslovima migrantske, ukrajinske i energetske krize, zatim uvođenja američkih sankcija i tarifa, a tu je i sukob u Persijskom zavodu koji još traje.
Ministar kaže i da se povremeno mogu čuti pogrešne interpretacije kada je reč o javnom dugu i deficitu.
– Nama javni dug sporije raste u odnosu na rast BDP-a, što znači da ulažemo novac na pravi način, u nešto što kreira novu vrednost – kazao je on, uz napomenu da Srbija spada u nisko zadužene zemlje, jer je dozvoljeni nivo zaduženosti po Mastrihtu 60 odsto.
Da je tako, dodao je, potvrđuje i investicioni kreditni rejting.
Mali je naveo da je važna, ne samo visina duga, već i na šta se on troši, te da se taj novac ulaže u nove investicije i rast domaće ekonomije. Reč je o ulaganjima u infrastrukturu, energetiku zdravstvo, nove fabrike, tehnologije, jer u krajnjoj instanci od toga rastu plate i penzije. Pre 2012. godine, dodao je ministar, veći deo tog novca išao je u potrošnju.
Ministar je istakao da će se nastaviti sa ulaganjem u domaće kompanije, ali i da će se nastaviti sa privlačenjem stranih investitora, jer to čine i ostale evropske zemlje.
– Broj domaćih kompanija koje podržavamo sa subvencijama je veći od stranih i ja tu ne pravim razliku. Meni su strane i domaće kompanije jednako važne jer dolaze u Srbiju, ovde se zapošljavaju ljudi. Mi smo apsolutni šampioni kada su SDI u pitanju, ali morate da znate da sa tim investicijama dolaze nove tehnologije. Pre mesec dana prva fabrika humanoidnih robota otvorena je u Srbiji – rekao je on i dodao da Srbija ne želi da zaostaje za svetom kada su ulaganja u veštačku inteligenciju i nove tehnologije u pitanju.
Mali se osvrnuo i na Ekspo, istakavši da je ta manifestacija naša najveća razvojna šansa, te da naredne godine treba da ugostimo više od 140 zemalja učesnica.
– Ceo svet će doći u Srbiju i to je za nas odskočna daska za još ubrzaniji razvoj nakon 2028. godine. Nama Ekspo nije samo Beograd i mi smo programom “Skok u budućnost” predvideli i druge projekte – putevi, brze pruge, što su ulaganja koja garantuju rast, ali i da se predstavimo svetu na pravi način – podvukao je on.
Naglasio je i da je trošenje novca iz budžeta transparentno, da se predlog budžet šalje dve nedelje pre rasprave poslanicima, sama rasprava o njemu je transparentna, a u roku se usvaja i završni račun o realizaciji budžeta.
Ministar je kazao da se Srbija promenila, da za ljude u Srbiji postoji perspektiva, te da ne moraju da odlaze u inostranstvo.
– Ono što treba da uradimo je da unapredimo sistem obrazovanja, jer se menja struktura kadrova neophodna za nove poslove. Već sada se ne može bez veštačke inteligencije, dualnog obrazovanja i da ljudi koji dobijaju diplome odmah budu spremni da krenu da rade – naglasio je Mali.
(Tanjug)
BONUS VIDEO: Mali se krsti – ko o čemu, Nikezić o poštenju!
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi







