23.9 C
Belgrade
Sunday, September 13, 2026

SUTRA POČINjE ISPLATA JEDNOKRATNE DRŽAVNE POMOĆI PENZIONERIMA Mali: “Pozivam građane koji se još nisu prijavili da se prijave”

-

PRVI potpredsednik vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali najavio je da će sutra početi isplata jednokratne državne pomoći penzionerima i da će oni dobiti između 20.000 i 35.000 dinara u zavisnosti od visine penzije, a novac će dobiti i korisnici dečjeg dodatka, novčane socijalne pomoći i boračkog dodatka.

Foto: Tanjug/Amir Hamzagić

On je za TV Prva rekao da je reč o delu šireg paketa pomoći građanima, vrednog 980,6 miliona evra koji obuhvata i druge mere, poput vaučera i smanjenja cena lekova.

Prema rečima Malog, od 1. decembra biće povećane plate u javnom sektoru za osam odsto, zaposleni u ustanovama socijalne zaštite dobiće povećanje od 12 odsto, dok će penzije biti povećane za 7,5 odsto, a to znači da će  prosečna penzija nakon tog povećanja biti oko 520 evra, dok je 2012. godine, kako je podsetio, iznosila 204 evra.

Mali je podsetio i da prijava za jednokratnu pomoć od 6.000 dinara traje do 21. septembra, dok će isplata prijavljenima početi od 22. septembra, a da penzioneri i određene kategorije korisnika pomoć dobijaju automatski.

“Pozivam građane koji se još nisu prijavili da se prijave. Do sada se 1.504. 000 građana već prijavilo za tu pomoć dodatno na negde oko četiri miliona ljudi koji će tu pomoć primiti iz Akcionarskog fonda i koji ne moraju da se prijavljuju”, rekao je Mali.

Mali je najavio i da će prosečna plata u Srbiji u decembru dostići 1.200 evra, dok je cilj programa “Srbija 2027”, da prosečna zarada do kraja naredne godine bude 1.400 evra.

On je dodao i da će minimalna zarada od 1. januara naredne godinie prvi put preći 600 evra, uz cilj da do kraja 2027. dostigne 650 evra.

Ministar je podsetio i da je stopa nezaposlenosti u Srbiji trenutno oko sedam odsto dok je 2012. godine iznosila 25,9 odsto, a da su plate u realnom iznosu od 2012 povećane 69,6 odsto.

“Skoro 70 odsto je porastao životni standard”, naglasio je Mali.

Prema njegovim rečima, svi ovi pokazatelji najbolje govore o uspehu ekonomske politike Srbije.

“Od plata, penzija, minimalne zarade… sve što smo obećali, sve smo to ispunili, a to kažem, u uslovima koji nisu bili idealni, pogotovo zbog situacije u svetu i sukoba, ali i izazova sa kojima se svetska ekonomija suočava”, rekao je Mali.

On je podsetio i da je na računu budžeta u junu 2012. godine bilo oko 70 miliona evra, dok Srbija sada na računu ima oko 560 milijardi dinara, odnosno gotovo pet milijardi evra.

“Razlika je ogromna i zato imate mogućnost da isplatite jednokratnu pomoć, da dižete plate i penzije, ali i da ne zaustavite nijedan kapitalni projekat”, rekao je Mali.

On je ocenio da su veći prihodi budžeta posledica privrednog rasta, investicija, povećanja zaposlenosti i većih prihoda od poreza i doprinosa.

“Ne trošimo, nego investiramo”, rekao je Mali i dodao da se novac ulaže u autoputeve, brze saobraćajnice, pruge, bolnice i škole, a to doprinosi otvaranju novih radnih mesta i daljem rastu prihoda države.

Kako naglašava, država vrlo jasno i odgovorno vodi ekonomsku politiku koja pokazuje rezultate, koji su prevashodno u korist građana Srbije. 

“Više smo napravili za ovih 14 godina nego za prethodnih 67, pri čemu još 60 kilometara otvaramo do kraja godine, a i 400 kilometara se gradi. Potpuno je drugačija situacija – 2012. bruto domaći proizvod (BDP), odnosno vrednost svega što se proizvelo u Srbiji, bila je oko 35 milijardi evra, a sledeće godine biće tri puta veća”, rekao je on.

Mali je naveo i da javni dug Srbije trenutno  iznosi 43,7 odsto BDP-a, dok je prosek evrozone oko 89 odsto, i da taj podatak pokazuje da je Srbija nisko zadužena zemlja.

On je kazao i da su 2013. i 2014. bila ogromna dugovanja za sportiste a da je sada odbojkašicama koje su osvojile bronzanu medalju u roku od dva, tri dana, novac koji im se duguje isplaćen na račun i nikome se ništa ne duguje.

Kako je podsetio, država je uspostavila i alimentacioni fond, subvencije za kupovinu prvog stana za majke, povoljne stambene kredite za mlade, kao i pravo na naknadu za roditelje-negovatelje.

Prema njegovim rečima, smanjenje cena lekova na recept, košta  državu više od 100 miliona evra godišnje, ali predstavlja ispunjavanje obećanja građanima.

Naglasio je i da  sve mere od povećanja plata i penzija do jednokratnih pomoći, jeftinijih lekova i ulaganja u infrastrukturu, imaju za cilj poboljšanje životnog standarda građana, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti.

“Ništa ne gledamo kao trošak, već gledamo kao investiciju. Investicija u ljude, investicija u iskustva”, zaključio je Mali.

 

(Tanjug)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Najnovije