ULAZAK ruske nuklearne krstarice klase Kirov „Admiral Nahimov“ u završnu fazu svojih pomorskih ispitivanja početkom juna privukao je značajnu pažnju na njene mogućnosti, a posebno na to kako se one porede sa onima najtežih površinskih borbenih brodova američke mornarice, razarača klase Zumwalt.
Foto printskrin Jutjub/FP Defense News/National Museum of the U.S. Navy
Klasa Kirov od 28.000 tona zamišljena je tokom Hladnog rata kao teško naoružani kapitalni brod dizajniran da uništi borbene grupe nosača aviona NATO-a ogromnom raketnom vatrenom moći. Klasa Zumwalt od 16.000 tona, nasuprot tome, razvijena je kao visoko automatizovani, neprimetni višenamenski razarač optimizovan za precizne udare, mrežno-centrično ratovanje i operacije u jako branjenim okruženjima. Oba programa su se pokazala veoma problematičnim, Kirov zbog raspada Sovjetskog Saveza i brzog pada ruskih industrijskih kapaciteta što je održavanje brodova učinilo izazovnim, a Zumwalt zbog ozbiljnih nedostataka u odbrambenom sektoru Sjedinjenih Država nakon Hladnog rata. Ipak, oni ostaju najjedinstvenije klase površinskih borbenih brodova u mornaricama dve zemlje.
Što se tiče ofanzivnih sposobnosti, klasa Kirov ostaje jedan od najteže naoružanih površinskih borbenih brodova ikada napravljenih, a Admiral Nahimov integriše ukupno 176 lansirnih ćelija za rakete velikog prečnika, uključujući 96 ćelija za rakete zemlja-vazduh iz mornaričkih varijanti sistema protivvazdušne odbrane S-400, što je ekvivalentno trima punim bataljonima kopnenih varijanti sistema. Dodatnih 80 ćelija je namenjeno krstarećim raketama i može da primi novu hipersoničnu krstareću raketu Cirkon. Zumwalt nosi raketni arsenal manji za 55% sa samo 80 lansirnih ćelija, što je izuzetno malo za brod njegove veličine. Ipak se očekuje da će se stelt brod bolje pokazati u određenim ulogama protivraketne odbrane zbog integracije antibalističkih raketa SM-3 i SM-6. Krstareće rakete Tomahavk na brodu su uglavnom uporedive sa raketama Kalibar integrisanim na brodovima klase Kirov, iako mu nedostaje značajna mogućnost protivbrodskih krstarećih raketa.
Foto: US NAVY/Petty Officer 3rd Class Jasmin A
Najveća prednost koju uživa „Zumwalt“ je njegova prikrivenost. Karakteristični trup i zatvorena nadgradnja broda dramatično smanjuju njegov radarski presek, što ga čini znatno težim za otkrivanje i praćenje nego konvencionalne razarače. Ova niska vidljivost mu omogućava da deluje bliže neprijateljskim obalama i potencijalno odlaže ciljanje neprijatelja. „Kirov“, u poređenju s tim, ima masivnu nadgradnju prekrivenu spoljnim radarima, raketnim lanserima i senzorima, stvarajući veoma veliki radarski i infracrveni potpis. U eri satelitskog nadzora, pomorskih patrolnih aviona i radara iznad horizonta, „Kirov“ bi verovatno bio otkriven na značajnim udaljenostima, smanjujući njegovu sposobnost da se neprimećeno približi protivniku.
Foto: National Museum of the U.S. Navy
„Zumwalt“ takođe ima koristi od daleko modernijeg borbenog sistema. Njegovi senzori, računarska arhitektura i mogućnosti fuzije podataka omogućavaju mu da istovremeno obrađuje informacije iz više izvora i da te informacije besprekorno deli sa drugim brodovima, avionima i komandnim centrima. Ovaj umreženi pristup poboljšava svest o situaciji i omogućava koordinisane angažmane na velikim daljinama. Iako je elektronika Kirova nadograđena tokom modernizacije, njegov dizajn potiče iz kasnih 1970-ih i ne može u potpunosti da se poklapa sa digitalnom integracijom i automatizacijom koja se nalazi na Zumwaltu. Shodno tome, američki razarač često može efikasnije da identifikuje, klasifikuje i angažuje se protiv pretnji, uprkos tome što nosi manje osoblja.
Foto: U.S. Navy photo by Chief Mass Communication Specialist Shannon Renfroe
Uprkos nedostatku mogućnosti prikrivenosti, klasa Kirov ima brojne prednosti u preživljavanju, sa većom veličinom i opsežnom kompartmentalizacijom i redundantnošću koja joj omogućava da apsorbuje štetu dok nastavlja da se bori na načine na koje klasa Zumwalt ne može. Sovjetska pomorska doktrina je pretpostavljala da veliki površinski borbeni brodovi mogu pretrpeti štetu tokom razmene raketa i stoga je naglašavala redundantnost, kompartmentalizaciju i slojevite odbrambene sisteme, pri čemu je masivni trup Kirova shodno tome obezbedio značajnu unutrašnju zapreminu za odvojene mašinske prostore, duplirane sisteme i opsežne mogućnosti kontrole štete. Takođe nosi više slojeva protivvazdušnih raketa i sistema naoružanja bliske borbe namenjenih za poraz dolazećih pretnji na različitim daljinama, može bolje da apsorbuje napade zasićenja i bolje je prilagođen za suprotstavljanje napadima krstarećih raketa i aviona. Zumwalt se, u međuvremenu, više oslanja na izbegavanje otkrivanja nego na podnošenje pogodaka.
Sve u svemu, klase Kirov i Zumwalt imaju jasne prednosti, pri čemu Kirov u mnogim aspektima ima veći borbeni potencijal i može da održi veće brzine zahvaljujući svom nuklearnom pogonskom sistemu. Njegove prednosti su posebno izražene u ulogama protiv brodova, sa brzinom od 9 maha, dometom od 1.000 kilometara i velikom manevarskom sposobnošću rakete Cirkon, što je dobro prilagođeno probijanju napredne višeslojne protivvazdušne odbrane. Zumwalt, nasuprot tome, izgleda bolje optimizovan za uloge balističke raketne odbrane, što je primarna uloga svih tipova američkih razarača. Sposobnost klase Kirov da ostane na moru znatno duže vreme i njena daleko veća svestranost, posebno su pogodne za operacije na Arktiku i Pacifiku. Dok se Kirov smatra vodećim ruskim površinskim borbenim brodom sa značajnom razlikom, Zumwalt je bio opterećen problemima sa performansama i pouzdanošću, što ga je dovelo do toga da bude u senci razarača Arli Berk Fajt III koji su se pokazali daleko manje problematičnim.
(militarywatchmagazine.com)
BONUS VIDEO – ŽENA UBILA MUŽA NA ČUKARICI: Prvi snimci sa mesta zločina
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum
KOMUNIKACIONA oprema za koju Ukrajina tvrdi da je pomagala u podršci ruskim napadima dronova sa teritorije Belorusije prestala je da radi, rekao je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski novinarima danas, nekoliko dana nakon što je izdao ultimatum beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašenku.
24. 06. 2026. u 18:41








