- Blic
Ističe se pritisak pod kojim se nalazi NASA zbog takmičenja sa Kinom, kao i ambiciozni ciljevi – povratak Amerikanaca na Mesec do kraja decenije i izgradnja nuklearnih i solarnih postrojenja do 2032. godine
Južni pol Meseca je posebno važan zbog potencijalne upotrebe zamrznute vode, dok američki planovi, uključujući ugovore sa “SpejsEksom”, podležu izazovima zbog tehničkih kašnjenja i složenosti transporta ljudi na Mesec
NASA je objavila detalje o robotskim lenderima, dronovima i vozilima koje namerava da pošalje na Mesec kao deo američkih planova za izgradnju lunarne baze.
Svemirska kompanija “Blu Oridžin”, osnivača Amazona Džefa Bezosa, jedna je od nekoliko kompanija izabranih za izradu mašina.
SAD žele da ponovo iskrcaju Amerikance na Mesec pre nego što aktuelni predsednik Donald Tramp napusti funkciju 2029. godine.
Foto: Chris O’meara / Tanjug/AP
+2
Galerija
NASA planira izgradnju lunarne baze
Ali NASA se takmiči sa Kinom da vrati ljude na površinu Meseca, što znači da je svemirska agencija pod pritiskom da izgleda kao pobednik u novoj svemirskoj trci.
Kina nastavlja sa svojim planovima za iskrcavanje ljudi na Mesec do 2030. godine.
U ponedeljak je lansirana svemirska letelica Šendžou-23, poslavši posadu astronauta na svemirsku stanicu Tjangong.
NASA je u martu najavila program vredan 20 milijardi dolara za izgradnju stalne baze na južnom polu Meseca, koja bi se napajala nuklearnom i solarnom energijom, do 2032. godine.
Administrator NASA Džared Isakman rekao je da te najave znače da SAD “više nikada neće odustati od Meseca”.
Baza bi omogućila SAD da sprovode naučne eksperimente, potencijalno eksploatišu vredne resurse i lakše putuju na Mars.
Žestoka bitka sa Kinom
Ali većina stručnjaka se slaže da je NASA vremenski okvir nerealan.
Uprkos uspehu SAD u slanju četiri astronauta oko Meseca u okviru misije Artemis II u aprilu, neki naučnici veruju da će Kina verovatno biti sledeća zemlja koja će ispustiti ljude na površinu Meseca.
– Ne bi me nimalo iznenadilo da Kina prva stigne tamo – rekao je za BBC dr Simeon Barber, naučnik za Mesec na Otvorenom univerzitetu, navodeći neuspehe NASA u obezbeđivanju letelice koja može da spusti ljude na Mesec.
NASA program ima tri faze.
Pre nego što ljudi otputuju tamo, svemirska agencija želi da pošalje robotske lendere i dronove kako bi istražili i mapirali izazovni teren Meseca. Takođe bi se koristila vozila za dostavu koja bi mogla da prevoze astronaute preko površine Meseca i nose komunikacione i naučne instrumente.
NASA je saopštila da su kompanije, uključujući “Blu Oridžin”, “Intuitiv Mašins” i “Astrobotik”, dobile ugovore za izgradnju mašina.
NASA želi da lunarni lender kompanije “Blu Oridžin”, nazvan Endurans, bude u stanju da obavlja precizna sletanja, kao i autonomnu navigaciju i kontrolu.
Očekuje se da će se “Astrobotikov” lender Grifin-1 spustiti na krater Nobile blizu Južnog pola.
Mašine će takođe isporučivati naučne instrumente za NASA, uključujući kamere visoke rezolucije i alate koji koriste reflektovanu lasersku svetlost kako bi pomogli letelici da sleti.
Ovo robotsko istraživanje trebalo bi da traje do 2029. godine, sa 25 lansiranja i 4 metričke tone tereta sletenog na Mesec, rekao je Karlos Garsija-Galan, izvršni direktor programa Mesečeve baze.
NASA hoće da ljudi žive u “polutrajnim” smeštajima na Mesecu
Zatim, NASA želi da izgradi nuklearne i solarne elektrane na Mesecu, uključujući fisione reaktore.
Do 2032. godine, svemirska agencija želi da ljudi budu u mogućnosti da žive na Mesecu u “polutrajnim” smeštajima.
Roveri bi takođe omogućili astronautima da putuju na velike udaljenosti preko kamenite površine.
Južni pol Meseca je posebno privlačan jer bi se zamrznuta voda mogla koristiti za piće ili za proizvodnju kiseonika.
Međutim, NASA planovi se oslanjaju na spremnost svemirske letelice koja može bezbedno da transportuje ljude na Mesec.
Kompanija Ilona Maska, “SpejsEks”, ima ugovor za izgradnju letelice pod nazivom Staršip Sistem za ljudsko sletanje, ali se suočila sa brojnim zastojima i kašnjenjima.
– Ograničavajući korak je spuštanje astronauta na površinu. Čini mi se kao da NASA smatra da su u poziciji da moraju da počnu da govore da imaju planove. Dakle, mislim da iza ovoga stoji mnogo političkih motiva – objašnjava naučnik Simeon Barber.
(BBC)
Pogled na Zemlju iz ugla Meseca sa misije Artemis 6. aprila (Foto: NASA via AP / Tanjug/AP)
Astronautkinja Kristina Kok (Foto: Chris O’meara / Tanjug/AP)








