- Vanja Zelenović Novinarka-dopisnica iz Novog Sada
Turističke agencije mame niskim cenama aranžmana, ali prava potrošnja vikend putovanja je višestruko veća zbog fakultativnih izleta i dodatnih troškova.
Najveći problem su duga čekanja na granicama, gde se nekad izgubi i do 30 odsto aktivnog vremena putovanja.
Dok agencije reklamiraju turističke ture po ceni jedne prosečne večere u Beogradu, realnost na terenu pokazuje sasvim drugo lice “vikend turizma”. Između nerealno niskih cena aranžmana od 50 evra i konačnog ceha na kraju puta, stoji nepremostivi jaz fakultativnih izleta i “graničnog ruleta”. Istraživali smo da li se putovanje koje započinje višesatnim čekanjem na granici uopšte isplati i koliko novca turisti zapravo ostave van hotelske sobe – od budimpeštanskih čardi do sarajevskih ćevabdžinica.
Prva stvar koju treba istaći jeste da je cena aranžmana zapravo postala samo “ulaznica”, a ne i trošak putovanja.
Iluzija “jeftinog” putovanja
Agencije privlače putnike niskom osnovnom cenom, ali ekonomska računica turista izgleda sasvim drugačije:
- Fakultativni izleti: Često koštaju koliko i sam aranžman. Krstarenje Dunavom, poseta dvorcima ili vodič za gradsku turu brzo podignu trošak za dodatnih 30 do 60 evra.
- Vanpansionska potrošnja: Kafa u Beču je 5 do 6 evra, ručak u Trstu je retko ispod 20 evra po osobi. Prosečan turista na “vikend turi” potroši još barem 100 do 150 odsto vrednosti aranžmana na hranu, suvenire i lokalni prevoz.
Foto: ChatGPT / AI
+6
Galerija
“Granični rulet” kao najveći neprijatelj
Gužve na granicama (posebno ka Mađarskoj i Hrvatskoj) postale su glavni faktor koji kvari “isplativost”, jer ako putnik plati dvodnevni izlet, a provede 6 do 8 sati na Horgošu ili Batrovcima, on gubi 30 odsto svog aktivnog vremena na samo putovanje.
Naime, duga čekanja, nervoza i neizvesnost obeležili su prve dane pune primene novog evropskog sistema kontrole putnika na granicama, poznatijeg kao EES sistem.
Foto: Ringier
+6
Galerija
Ukoliko pak zanemarimo potencijalno čekanje na granicama, i fokusiramo se isključivo na vanpansionske troškove, računica bi nam pokazala da uz putovanje plaćeno 50-ak evra moramo imati minimalno četiri puta veći džeparac!
– Najveći problem ove sezone nisu cene, već nepredvidivost. Desilo nam se više puta da autobus na granici provede i sedam sati – kaže za “Blic Biznis” jedan turistički radnik.
Kako dalje navodi, vanpansionska potrošnja je skočila za barem 30 odsto u odnosu na prošlu godinu svuda u regionu, pa onaj ko krene sa 50 evra džeparca, često ostane “kratak” već prvog popodneva.
– Danas je vikend tura postala borba sa satnicom, a ne odmor – zaključuje.
1. Budimpešta i “zamka fakultative”
Budimpešta je najčešća destinacija gde osnovna cena od 55 evra do 75 evra (za jedno ili dva noćenja) brzo postane trostruko veća.
Foto: Jaap Arriens / Sipa USA / / Profimedia
+6
Galerija
Skriveni troškovi (fakultativa):
- Krstarenje Dunavom: 25 evra
- Izlet u Sentandreju: 15 evra
- Večera u čardi (folklor): 40 evra
Vanpansionska potrošnja:
Cene u Mađarskoj su skočile. Ručak u centru (Vaci ulica) teško ide ispod 20 do 25 evra po osobi. Kafa i čuveni Kürtőskalács (odžak kolač) na ulici koštaće vas oko 8 do 10 evra.
Problem granice:
Čekanje na Horgošu ili Kelebiji je “standard”. Za vikend turu od dva dana, turisti u proseku provedu 5 do 10 sati u mestu (na granici), što znači da efektivno provedu manje od 24 sata u samom gradu.
2. Sarajevo – gde novac ide na hranu
Aranžmani se kreću oko 45 evra do 60 evra. Ovde granica (Sremska Rača/Kotroman) retko pravi višesatne zastoje kao mađarska, ali “isplativost” se meri kroz stomak.
Foto: Dafina Dostanić / Ringier
+6
Galerija
Skriveni troškovi: Fakultativa je ovde jeftinija (Vrelo Bosne je oko 10 do 15 evra).
Vanpansionska potrošnja: Sarajevo je “opasno” za novčanik jer je sve dostupno i primamljivo.
- Porcija ćevapa i kafa na Baščaršiji su oko 10 evra.
- Večernji izlazak uz muziku i meze u nekoj od kafana retko košta manje od 30 evra po osobi.
Realnost: Turista koji ode na “jeftin” vikend u Sarajevo, na kraju potroši još bar 100 evra na hranu, pite, zanatske proizvode i provod, jer je to suština ove destinacije.
3. Trebinje je “vikend u usponu”
Trebinje je postalo hit jer nudi “more bez mora” po cenama od 60 evra do 80 evra za dva noćenja.
Foto: Miomir Jakoviljević / Ringier
+6
Galerija
Skriveni troškovi:
Glavna stavka je izlet do Dubrovnika ili Herceg Novog (obično oko 15 do 20 evra). Ovde je ključni problem prelazak granice sa Hrvatskom/Crnom Gorom, gde se gubi dragoceno vreme za kupanje ili obilazak.
Vanpansionska potrošnja:
Trebinje je i dalje povoljnije od Budimpešte. Ručak pod Platanima može se naći za 12 do 15 evra, ali vino i hercegovački specijaliteti (sir iz ulja, pršuta) su magnet za novac. Prosečan putnik donese kući bar 30 evra vrednosti lokalnih proizvoda.
Realnost: Isplati se jer je smeštaj kvalitetan za taj novac, ali gužve na prelazu ka moru često nateraju turiste da ceo dan provedu u Trebinju, menjajući “morski plan” za lokalni bazen ili reku.
Šta nosi prevagu?
Era u kojoj je 50 evra bilo dovoljno za ceo vikend u inostranstvu je nepovratno prošla. Danas je taj iznos samo “ulaznica” u igru u kojoj svaki sledeći korak – od kafe na trgu do prelaska granice – ima svoju dodatnu cenu. Isplativost se više ne meri samo u dinarima, već u satima provedenim u gradu naspram sati provedenih u sivoj zoni graničnog prelaza.
Dakle, pre nego što uplatite “jeftin” vikend, pomnožite cenu aranžmana sa tri. Ako vam taj iznos i dalje deluje prihvatljivo za manje od 48 sati odmora – spakujte kofere.
. (Foto: Shutterstock, Haidamac, Seqoya, MehmetO, Monster Ztudio / Ringier)
Beč (Foto: ChatGPT / AI)
EES sistem (Foto: Ringier)
Budimpešta (Foto: Jaap Arriens / Sipa USA / / Profimedia)
Sarajevo (Foto: Dafina Dostanić / Ringier)
Arslanagića most, Trebinje (Foto: Miomir Jakoviljević / Ringier)








