Foto: ST/Vladimir Lukic, Shutterstock/Andrey Danilov
Milica Todorović je 3. februara na svet donela sina Bogdana, a ubrzo nakon radosne vesti usledio je i talas reakcija javnosti. Naime, u medijima se oglasila supruga muškarca s kojim je pevačica dobila dete, što je otvorilo brojna pitanja i dodatno podgrejalo interesovanje javnosti. Time je postalo jasno da se, barem formalno-pravno gledano, ne radi o slobodnom muškarcu. Dok se spekuliše o prirodi njihovog odnosa, jedno pitanje se posebno izdvojilo, a o njemu se gotovo i ne govori – čije prezime nosi pevačicin sin? To za sada nije poznato jer nije jasno da li će N. M. zakonski priznati dete, da li je to možda već učinio ili to neće učiniti. Ukoliko ga ne prizna, dete će nositi Miličino prezime – Todorović.
” height=”30″ src=”http://www.republika.rs/layout/img/arrow.svg?v=1″ width=”30″>
Šta je po zakonu moglo da se uradi kada se dete rodilo
S obzirom na to da Milica i N. M. nisu u braku, ne postoji zakonska pretpostavka o tome ko je otac deteta. U takvoj situaciji neophodna je izjava o priznanju očinstva ili pravnosnažna sudska odluka. Prijava rođenja deteta obavlja se u porodilištu. Ako je Milica izrazila želju da ime oca bude navedeno u prijavi koja se vrši preko sistema eBebe, prijavu su morali izvršiti zajedno, odnosno bilo je neophodno prisustvo oca prilikom prijave u porodilištu. U tom slučaju Milica je istovremeno potpisala izjavu o ocu deteta, dok je on bio dužan da ode u matičnu službu u opštini na kojoj je dete rođeno i potpiše zapisnik o priznavanju očinstva, najkasnije u roku od 30 dana od dana rođenja deteta, da bi sve procedure pokrenute u porodilištu mogle nesmetano da se realizuju.
Ako roditelji deteta nisu u braku, a majka ne želi da navede ime oca, ona dete može prijaviti sama. Prisustvo majke u matičnoj službi prilikom potpisivanja zapisnika o priznavanju očinstva nije potrebno ukoliko je u bolnici već potpisala izjavu o ocu deteta. Važno je naglasiti da, dok lice označeno kao otac deteta ne potpiše zapisnik o priznavanju očinstva u matičnoj službi, nijedna procedura pokrenuta u porodilištu neće biti realizovana.
Utvrđivanje očinstva
Postoje dva načina utvrđivanja očinstva: priznanjem i sudskim putem. Izjavu o priznanju očinstva, prema zakonu, može dati muškarac koji je navršio 16. godinu života i sposoban je za rasuđivanje. Ta izjava je strogo lična i ne može se dati preko zakonskog zastupnika niti punomoćnika, što znači da je N. M, ukoliko je želeo da prizna dete, to morao da učini lično. Izjava o priznanju očinstva može se dati pred matičarem, organom starateljstva (centrom za socijalni rad), javnim beležnikom, sudom ili u testamentu. Sa izjavom o priznanju očinstva mora da se saglasi i majka deteta, u ovom slučaju Milica Todorović, pod uslovom da je navršila 16 godina i sposobna je za rasuđivanje.
Saglasnost majke nije potrebna ukoliko je ona prilikom prijave rođenja deteta navela da ocem deteta smatra muškarca koji je kasnije priznao očinstvo. Izjava o priznanju očinstva, kao i izjava o saglasnosti s priznanjem očinstva, ne mogu se opozvati. Ipak, postoji mogućnost da se sudskim putem traži poništenje ukoliko postoje razlozi apsolutne ili relativne ništavosti.
Foto: Antonio Ahel/ATA images/OSTILL is Franck Camhi/schutterstock
Utvrđivanje očinstva sudskim putem
Ukoliko očinstvo nije utvrđeno priznanjem, može se utvrditi sudskim putem, što podrazumeva podnošenje tužbe radi utvrđivanja očinstva. Pravo na pokretanje tog postupka imaju dete, majka i muškarac, koji tvrdi da je otac deteta. Dok javnost spekuliše o privatnom životu pevačice, pravni okvir jasno definiše moguće korake i procedure, a konačne informacije o prezimenu i pravnom statusu deteta zavisiće isključivo od odluka roditelja i eventualnih daljih pravnih radnji.
